Postane li presuda Ivi Sanaderu i HDZ-u u aferi “Fimi-Media” pravomoćna, sudski će ovršitelji imati pune ruke posla. Ivo Sanader mora državi vratiti, potvrdi li Vrhovni sud presudu, 15,2 milijuna, a HDZ cijelih 29,5 milijuna kuna, od čega se pet milijuna odnosi na samu sudsku kaznu.
Osim toga, Ivi Sanaderu je na “kontu” i presuda za aferu “Ina”, odnosno presuda kojom je za privatizaciju Ine i uzimanje provizije od Hypo banke osuđen na deset godina zatvora i oduzimanje protupravno stečene imovine od 3,6 milijuna kuna. I ova presuda još čeka pravorijek Vrhovnog suda, piše Slobodna Dalmacija.
No, kako Sanadera čekaju još tri optužnice, nije isključeno da njegov dug na kraju bude mnogo veći.
1. BLOKADA IMOVINE
Država je Sanaderu do sada blokirala brojnu i vrijednu imovinu: osim nekretnina, tu su još i kolekcija umjetničkih slika, skulptura i druge pokretnine, koje su zaplijenjene, te nemali iznosi na različitim bankovnim računima. Pritom je blokirana imovina u vlasništvu samog Ive Sanadera, a i članova njegove uže i šire obitelji. Što se HDZ-a tiče, blokirana je nekretnina u kojoj je sjedište stranke.
2. MOŽE SAM PLATITI DUG
Ako presuda postane pravomoćna, Županijski sud u Zagrebu će Sanadera i HDZ pozvati da dostave dokaz o ispunjenju obveze koja im je naložena, odnosno da su u državni proračun uplatili nezakonito stečeni iznos.
3. AKO NE PLATI, IMOVINA POSTAJE DRŽAVNO VLASNIŠTVO
Ako to ne učine, blokirana imovina postat će vlasništvo Republike Hrvatske, u postupku koji definira Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, te Zakon o kaznenom postupku. Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine na snazi je od 1. siječnja 2011. godine i pojednostavnio je postupak oduzimanja imovine. Dakle, ako okrivljenici nisu podmirili dug, sud će presudom utvrditi da blokirana imovina postaje vlasništvo Republike Hrvatske, te da se u zemljišnim knjigama i drugim javnim registrima provede upis ovog prava. Cijeli postupak zatim provodi nadležni državni odvjetnik, kojem se dostavlja ta presuda suda s potvrdom ovršnosti.
4. SLIJEDI OVRHA
Državni odvjetnik zatim pokreće po službenoj dužnosti ovrhu radi naplate troškova i oduzimanja imovinske koristi. Država naplaćuje onoliko koliko je utvrđeno presudom, pa ako na kraju cijelog postupka ima viška, on ide osobama kojima je imovina zaplijenjena.
5. JAVNA DRAŽBA
Ako su okrivljeniku oduzete vrijednosti, odnosno novac, umjetničke slike, dionice i slično, sud će naložiti naplatu dužnog iznosa iz tih vrijednosti, po odredbama ovršnog sudskog postupka. Prvo se naplaćuje imovinskopravni zahtjev, dakle zahtjev eventualno osoba oštećenih kaznenim djelom, zatim oduzeta imovinska korist, te troškovi postupka.
Ako je riječ o nekretninama, one idu “na bubanj”, a sudski vještaci procijenit će njihovu vrijednost. No, država ne mora nužno prodati nekretnine ako se na tržištu ne može postići realna cijena: može ih i zadržati u svojem vlasništvu, kako bi je koristila za svoje potrebe, može je darovati, primjerice udrugama ili institucijama koje se brinu o žrtvama pojedinih kaznenih djela, dobrotvornim organizacijama... Oduzetom imovinom upravlja Ured za upravljanje državnom imovinom.