Ministarstvo financija bit će glavni zastupnik Hrvatske u razgovorima s Europskom komisijom oko mjera koje je Vlada predložila u sklopu Procedure prekomjernog deficita, koja uključuje i nove poreze poput onih na prihode od kamata na štednju ili poreza na nekrtnine. Iako je premijer Zoran Milanović nakon najave poreza na prihod od kamata na štednju kazao da još nije sigurno da će tog poreza biti, ministar Linić u to ni malo ne sumnja. Uvjeren je da će na kraju progurati i porez na nekretnine, a glavni mu je argument da su oba poreza u Vladinim temeljnim dokumentima poslanim Komisiji, piše Novi list.
Logično je da se sindikati bune, logično je da poslodavci žele niže poreze, ali i manje kontrole, nadzora i reda, što pokazuje 50 milijardi kuna neplaćenih poreza. To ste znali kad ste dolazil i na vlast, ali vi imate otpore i u vlastitim redovima. Porez na nekretnine nisu srušili ni poslodavci ni sindikati.
– Možete vi optuživati koaliciju da je spora, da se sukobljava i što sve ne još, ali ja govorim o hrvatskom društvu. Hrvatsko društvo neprekidno priča treba ovo, treba ono, traži ovu reformu, onu reformu. Ali što je pokazalo to hrvatsko društvo, koje ja gledam kroz Vladu, pravosuđe, kroz sindikate, kroz znanost i kroz gospodarstvo, ili udrugu gospodarstvenika. Tko je pozitivan primjer i je li samo Vlada kriva što nema promjena?
Naravno da nije, ali je najodgovornija i očito nije dovoljno snažna da povuče promjene.
– Ne slažem se. Vučemo, ali vrlo sporo, s puno otpora i protivljenja. Mi pokušavamo promijeniti stvari. Da je moglo biti bolje, jest. Određeni utjecajni financijski krugovi su odlučili da jedan dobar Vladin potez, predstečajne nagodbe, koji se međunarodno priznaje i za koji dobijamo samo pohvale, treba pretvoriti u kriminal, ali to nas nije zaustavilo. Sada se bavimo razduživanjem građana. Mjere idu sporo ali se Vlada ne plaši i gura i nadalje svoje mjere. Doista mi je više stručnjaka koji stalno tvrde da su protiv nečega jer je to Vlada trebala napraviti u prva tri mjeseca. Pa koji je problem ako je nešto dobro da to napravimo sada?
Kako vi i premijer trenutno funkcionirate?
– Ja radim svoj posao. Nije baš da se slažemo oko svake stvari, to je svima jasno, ali ni ne možemo uvijek isto misliti, ne možemo se oko svega razumjeti.
Premijer je kazao da je porez na prihod od štednje na meniju. Značili da je moguće da ga ne bude?
– To je u temeljnom dokumentu Vlade koji se zove Plan konvergencije, usvojen na Vladi prošli četvrtak. To je Vladin dokument, i znači da će biti proveden.
Imamo porez na dividendu, imat ćemo porez na prihod od štednje, sve su to imovinski porezi, ali još uvijek nemamo porez na nekretnine, koje su najvrjednija imovina u Hrvatskoj.
– Imat ćemo taj porez od 1. siječnja 2016. godine. I ponavljam i ponavljat ću dok ne izgubim glas, za građane koji žive u svojoj nekretnini ili je ona stavljena u funkciju to ne znači nikakav novi namet, već je porez zamjena za komunalnu naknadu i iznos će biti otprilike isti. Ali neki to jednostavno ne žele čuti.
Uvjereni ste da će tog poreza biti.
– Tako je napisano u temeljnom dokumentu Vlade Republike Hrvatske. Vlada je usvojila taj dokument i poslala ga u Bruxeless.
Trenutno je najjači projekt koji pripremate razduživanje građana. Kakvo će biti rješenje?
– Imat ćemo najmanje dvije grupe građana, ako ne i tri. Prvi će biti oni koji imaju dugove prema državi, komunalnim poduzećima, telekomunikacijskim tvrtkama i problem s plaćanjem kamata na kredite. To su sve dugovi koji nisu veliki kada promatramo pojedinačno, ali oni ih ne mogu vraćati. To ne bi trebalo biti pitanje osobnog stečaja, to mogu riješiti ministarstva financija, socijale i rada i kad su u pitanju socijalno ugroženi to će se riješiti jednim zakonom. Drugo su oni koji imaju enormne dugove za vođenje propalih tvrtki naročito u nekretninskom biznisu gdje su mnogi pokušavali špekulirati i to ne ide bez osobnog bankrota. To je dio koji radi Ministarstvo pravosuđa. Oni će donijeti zakon o osobnom bankrotu građana, a mi ćemo rješavati ovaj dio koji se tiče socijale, ljudi koji su bez posla, ponekad godinama, ili imaju mala primanja, poput mirovine ili niskih plaća.
Za dio socijalno ugroženih građana zapravo govorimo o klasičnom otpisu duga.
– Najveći dio će biti otpis duga kad je u pitanju socijalni dio priče, a kad govorimo o osobnom bankrotu to će biti nešto drugo.
Hoće li porezna olakšica biti motiv da se ti dugovi otpišu kad su u pitanju kamate bankama, telekomunikacijske tvrtke ili komunalna poduzeća?
– Svatko će morati otpisati dio duga. Neće država nikome ništa namiriti. Sva ta poduzeća imala su mogućnost naplate, instrumente koje nisu iskoristili, znači i sami su pokazali tu svoju socijalnu politiku. Sada samo moraju završiti taj posao. To nije specifičnost Hrvatske, to nalazimo u drugim europskim zemljama. Mi ne otkrivamo toplu vodu, promatramo što se događa i pripremamo prijedloge.
Vjeruje se da to može oživjeti potrošnju, ali kako kad je riječ o nezaposlenima ili ljudima s malim primanjima?
– Potrošnja je pala jer imamo prezaduženu privredi i prezadužne građane. Nema gospodarskog rasta s pozitivnim učinkom potrošnje dok su prezaduženi gospodarstvo i građani, ali ako ih razdužujemo opet imaju prihode, koliko god mali bili, da mogu ići u određenu potrošnju. Neće kupovati skupe aute, ali kad građanin nema dugove ipak ima na raspolaganju svoje prihode.
Koliko bi bilo duga otpisano
– Imamo procjene oko sedam, osam milijardi kuna kad su u pitanju mali dugovi 300 tisuća ljudi. Više od 14 milijardi kuna otpada na tisuću, dvije tisuće ljudi i to neće ići u otpis, kazao je Slavko Linić u intervjuu za Novi List.