Proteklih 10 godina hrvatsko voćarstvo trpjelo je značajne štete od kasnih proljetnih mrazova te je došlo do značajnih smanjenja voćarske proizvodnje, koja je svedena na samo oko 2000 hektara pod jabukom. Krče se nasadi jabuke, a istovremeno povećavaju proizvodnje lješnjaka i oraha u ekološkoj proizvodnji za koje su poticaji izdašni.
Željko Ledinski, predsjednik kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice, kaže da ovih dana voćare zabrinjava prijedlog Pravilnika o osiguravanju usjeva koji je u e-Savjetovanju s istim stavkama na koje voćari imaju prigovore svake godine.
On kaže da su veliku ulogu u spasu voćarstva voćari prepoznali u poticaju osiguranja usjeva od mraza, gdje je povrat sredstava premije do 70% te su proteklih pet godina propagirali te mjere kao mjere koje omogućuju preživljavanje voćarstva dok se ne izgrade sustavi koji mogu spasiti voćnjake.
- Tu smo došli u velik sukob s osiguravajućim društvima koja su vidjela velik izvor zarade kroz poticanje iz tih sredstava. Što su poticaji bili veći, to su premije za osiguranje rasle i prije pet godina smo manje plaćali ukupnu premiju nego što sada plaćamo ovih 30%. Istovremeno osiguravajuća društva bilježe rast prihoda iz osiguranja poljoprivrede na 20% prometa osiguranja, a Ministarstvo ulaže kroz mjeru 17.1 više od 30 milijuna eura u tu pomoć. Osiguravajuća društva nude osiguranja uz čudne uvjete, npr. početak osiguranja vežu uz datume 10. travnja ili ne priznaju štete u punom iznosu, već povećavaju franšize iz godine u godinu, tako da ako imate totalnu štetu, ne možete ostvariti više od 45% povrata za nastalu štetu - kaže Ledinski.
Sada je u fazi izrada Pravilnika o osiguranju usjeva i od voćara se traži da osiguraju usjeve prije njegova donošenja, a ne znaju kakvi će uvjeti u njemu biti propisani.
- Predlaže se da moramo uplatiti 100% premiju pa će nam se iduće godine dio sredstava vratiti, što je vraćanje unazad pet godina. Svaki put kad se promijeni dio ekipe u Ministarstvu poljoprivrede otkriva se topla voda i ne želi se slušati proizvođače što njima treba. Voćari su jedini koji trpe štetu od mraza i za njih moraju biti drukčiji uvjeti u odnosu na ratare koji sade kukuruz kad su mrazevi već prošli - kaže Ledinski.
Zato HVZ traži da premije u voćarstvu budu pokrivene minimalno 90%, da isto tako budu pokrivene i franšize u istom iznosu, ili da se formira poseban Fond za štete od mraza po uzoru na neke zemlje EU. Također početak osiguranja se mora vezati na fenofazu, jer na različitim područjima u RH se različito formiraju cvjetovi, u Dalmaciji ranije, u Slavoniji kasnije.
- Za poticanje voćarstva za smanjenje šteta od mraza potrebno je kroz mjere ruralnog razvoja omogućiti izvođenje orošavanja uz maksimalni povrat sredstava, a gdje je to moguće stvoriti uvjete za navodnjavanje i orošavanje. Premija osiguranja porasla je preko 20% osigurane svote uz povećane franšize te smanjenog povratka nakon štete pa postaje gorući problem za ovu godinu - kaže predsjednik kriznog stožera.
Iz HVZ-a upozoravaju da ako se Pravilnikom ne riješe ti problemi, doći će do nedostatka domaćeg voća, kojeg se i sada već uvozi više od 60 posto, u brojnim trgovačkim centrima prodaje se uvozna jabuka, iako domaće još ima dovoljno na skladištima.
- S obzirom na to da se sada definira okvir za razdoblje 2023. - 2027., nedopustivo je da se u našem Ministarstvu ograničava iznos prinosa na 45 tona po hektaru koji je nastao iz praćenja proizvodnje zadnjih nekoliko godina koje su bile opterećene velikim štetama. Naši voćari koji imaju od 80 do 90 tona po hektaru time su oštećeni - tvrde iz HVZ-a.