BEOGRAD, ZAGREB - “Ovo je jasna poruka hrvatskim i srpskim kriminalcima. Ako vi surađujete dobro, mi surađujemo još bolje!; kazao je Ivan Šimonović, hrvatski ministara pravosuđa nakon što je u utorak u Vladi Republike Srbije, stavio svoj potpis na Bilateralni sporazum o međusobnom izručenju optuženih i osuđenih za organizirani kriminal i korupciju.
Motiv za sporazum
- Za kriminalce nema više sigurnih kuća - rekla je Snežana Malović, ministrica pravde Srbije i istaknula da je ovo prvi sporazum između dvije države kojim će biti omogućeno izručivanje vlastitih državljana. Svaka osoba koja je počinila kazneno djelo, bez obzira na državljanstvo bit će izručeno državi u kojoj je djelo i počinjeno. Iako je motiv za potpisivanje sporazuma suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije, članak 7. sporazuma predviđa izručenja za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje jedne godine, što uključujei ubojstva, krađe, razbojstava i krivotvorenja isprava.
Prvi test
Hrvatska potražuje 53 državljana Srbije, za 37 je tjeralica u postupku izdavanja, od čega se 12 odnosi na kaznena djela korupcije.
Jedan od prvih testova novog sporazuma bit će i izručenje Sretka Kalinića koji je u Srbiji osuđen u odsutnosti na 35 godina zatvora zbog ubojstva premijera Đinđića, a koji uz srbijansko ima i hrvatsko državljanstvo. Kalinić je u pritvoru nakon što ga je 8. lipnja ove godine ranio njego sudrug Miloš Simoć pritvoren je u Zagrebu zbog krivotvorenja putovnica.
Ivica Dačić, srbijanski ministar unutarnjih poslova u ponedjeljak je izjavio kako bi Kalinić vrlo brzo, a najkasnije u roku od četiri mjeseca mogao biti izručen Srbiji. Brzina izručenja ovisit će, kaže Krešimir Devčić, glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda i o tome hoće li se Kalinić složiti da ga izruče Srbiji. Hrvatska bi morala dobiti i jamstvo Srbije da će Kaliniću ponoviti suđenje za Đinđićevo ubojstvo.
Ponovljeno suđenje
- Tada izručenje može biti ubrzano, no usprotivi li se on tome, postupak može potrajati. Izvjesno je da bi, obzirom da je osuđen u odsutnosti, imao pravo na ponovljeno suđenje, a postupak za krivotvorenje putovnice mogao bi se okončati i prije izručenja - kazao nam je Devčić. Sporazum predviđa i privremeno izručenje radi postupka u drugoj državi, pa bi Hrvatska od Srbije mogla zatražiti da joj izruči Željka Milovanovića, koji je i u Zagrebu i Beogradu optužen za sudjelovanje u likvidaciji Pukanića i Franjića.
Srbi će tražiti braću Popović
Srbija bi od Hrvatske mogla zatražiti i izručenje braće Gorana i Zorana Popovića, koji uz srbijansko, imaju i hrvatsko državljanstvo. Obojica su pripadnici beogradskog podzemlja, pobjegli su iz zatvora u Srijemskoj Mitrovici i bili su bliski suradnici Andrije Draškovića. Navodno žive na relaciji Hrvatska - Slovenija, a razvili su poslove u Hrvatskoj, odakle su i rodom, kao i Milan Narančić-Limun, pripadnik surčinskoga klana. ( D. Miljuš)
Na listi su Josip Gucić i Milan Ristić
Hrvatska bi mogla zatražiti izručenje Milana Ristića, državljanina Srbije koji je 29. listopada 2004. godine savladao pravosudne policajce na zagreabačkom Županijskom sudu i pobjegao, a već je bio na srbijanskoj tjeralici zbog razbojstva i krivotvorenja isprava, a skrivao se u Novom Zagrebu. Jedan od onih čije bi se izručenje moglo privremeno tražiti. U međuvremenu je navodno državljanstvo Srbije prije osamostaljenja Kosova “sredio” i odbjegli tajknu Josip Gucić, pa bi se i on mogao naći na popisu osoba čije izručenje bi od Srbije mogla zatražiti Hrvatska. Ukoliko se naravno prije ustanovi da su i Ristić i Gucić na teritoriji Srbije. Sporazum čak predviđa da se uz osobu mogu izručiti i predmeti koji se mogu upotrijebiti kao dokazi, ali da će država koja je tražila izručenje moći dobiti i nezakonito stečenu imovinu i predmete koji su stečeni kaznenim djelom osobe čije se izručenje traži.