ANDREJ PLENKOVIĆ

‘Povećanje minimalca od nove godine, popis stanovništva produljuje se do 14. studenog‘

Premijer je u uvodnom govoru rekao i kako 75 posto hospitaliziranih zbog koronavirusa nije bilo cijepljeno
Andrej Plenković
 Damir Krajac/Cropix

Nešto iza 12 sati počela je sjednica Vlade na kojoj je glavna tema rebalans državnog proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za 2022. te nove makroekonomske projekcije.

Na početku uvodnog govora premijer Andrej Plenković osvrnuo se na situaciju oko pandemije koronavirusa.

- Danas smo prešli 56 posto cijepljenje odrasle populacije prvom dozom. Ovim putem pozivam sugrađane da se cijepe. Oni s dvije doze, neka prime i treću.

- Indikativno je da od 1000 hospitaliziranih, 3/4, 75 posto, nije bilo cijepljeno. U dobi između 40 i 59 godina, od 15 preminulih, samo je jedna osoba bila cijepljena. To su ljudi stari kao članovi Vlade. Svatko tko je razuman zaštitit će se cijepljenjem, rekao je Plenković.

Plenković je rekao kako je jučer u Saboru podnio godišnje izvješće o radu Vlade.

- Suočili smo se s brojnim krizama i izazovima, trudili smo se učiniti najbolje u ovim okolnostima. Zahvaljujem i svim zastupnicima - i onima zadovoljnima i nezadovoljnima - to je sve dio demokracije, rekao je.

Najavio je da će donijeti dvije važne odluke.

- Jedna je povećanje minimalne plaće od 1.1. sljedeće godine. Temeljito smo raspravili sve opcije. Minimalna plaća se povećava na 3750 kn - 500 eura neto. Time prvi put podižemo minimalnu plaću na više od pedeset posto prosječne plaće. Prosječna neto plaća u kolovozu je bila 7.118 kuna, a medijalna je bila 6.014 kuna. Donedavno smo imali minimalnu plaću tek 30 posto prosječne. Povećanje je veće nego kod tri prethodne vlade, rekao je Plenković.

- Drugo, odluka o produljenju roka za trajanje popisa stanovništva s obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo. Popisivači nailaze na određene poteškoće pa se rok za popis stanovništva produljuje do 14. studenog.

- Što se tiče ostalih tema, spomenut ću Europsko vijeće koje je bilo dojmljivo i zadnje Angele Merkel. Posebno je bila važna tema BiH, kako izmijeniti izborni zakon kako bi se izbjegle anomalije u kojoj jedan narod bira predstavnika drugom. Ukinute su i vize za SAD, što se čekalo 30 godina. Sada je hrvatskim državljanima olakšano putovanje, rekao je Plenković.

Premijer je zatim iznio detalje o rebalansu proračuna i planova za proračun 2022.

- Prije krize smo kao Vlada vodili politiku makroekonomske stabilnosti. To je pomoglo Vladi i državi da stekne povjerenje od međunarodnih institucija i agencija za kreditni rejting. Imamo dobra postignuća i to je pomoglo Hrvatskoj da zadrži reputaciju i povoljnije kamate na nova zaduživanja.

- Radeći završne pripreme za proračun i rebalans, mi procjenjujemo da bi rast BDP-a 2021. trebao biti i viši, odnosno 9 posto. Time smo se u munjevitom roku vratili nakon covida. To je izvrsno postignuće koje govori o snazi i žilavosti hrvatskog gospodarstva. Izmjenama i dopunama proračuna ustanovili smo povećanje prihoda za 3,3 milijarde kuna i iznosit će 153,6 milijardi kuna, a rashoda se povećavaju za 6 milijardi kuna i planirani su za 173,7 milijarde kuna. 19,7 milijardi kuna će biti manjak u proračunu (4,7 posto BDP-a), odnosno 18,9 milijardi (4,5 posto BDP-a) iznosit će manjak opće države. Razlika rebalansa je 7 milijardi, rekao je Plenković.

- Temeljem kretanja fiskalnoga salda proračuna opće države, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. godini zabilježiti smanjenje od 4,2 posto u odnosu na godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a. Dakle, nakon krizne godine opet rapidno smanjujemo udio javnog duga u BDP-u.

- Što se tiče proračuna za 2022. očekujemo nastavak rasta gospodarstva 4,4 posto za iduću godinu. Kretanja prihoda određena su očekivanim oporavkom gospodarstva. Očekujemo i punjenje proračuna iz fondova EU-a. Uz fiskalne projekcije, mi se nadamo da će tu biti ukalkulirana sredstva iz fonda solidarnosti EU.

- Osiguravano dodatna sredstva za socijalne naknade. U kontekstu demografije, osiguravamo povećane naknade za roditeljske dopuste. Osigurana su i sredstva za spajanje jedinice lokalne samouprave, ali i nabavu borbenih aviona Rafale, dodao je Plenković.

- Nastavit ćemo smanjivati makroekonomske neravnoteže. Očekujemo i daljnja smanjenja javnog duga. Sve je to na tragu ispunjavanja kriterija za pridruživanje eurozoni, rekao je.

- Najbitnije nam je da građani žive što bolje. Ovo je desetljeće u kojemu ćemo provesti razvojnu strategiju i dobiti najveća EU nepovratna sredstva ikad.


Prema ranijim najavama ministra financija Zdravka Marića, glavnina rebalansa od 1,6 milijardi kuna odnosi se na zdravstveni sustav, za pokriće njegovih dugova prema veledrogerijama i troškove borbe protiv pandemije.

Kada je riječ o projekcijama, Vlada će ih, prema najavama, poboljšati i podići očekivani gospodarski rast u ovoj godini na više od osam posto.

Očekuje se da će rashodna strana rebalansiranog proračuna rasti više od prihoda, najviše pod utjecajem indeksacije mirovina u drugoj polovici godine, koja je uslijed inflacije bila nešto iznad očekivanja, veće izdatke od prvotno planiranih za mjere za očuvanje radnih mjesta, kao i veće izdatke zbog ranije dogovorenog rasta plaća u državnim i javnim službama. U ovoj godini Vlada očekuje deficit državnog proračuna oko 3,8 posto, a iduće godine tri posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. listopad 2021 13:41