Bila je potrebna posebna preporuka Vijeća Europske unije, donijeta prije dvije godine, da bi Hrvatska pokrenula proceduru preispitivanja naknade za nezaposlene koja je, prema službenim podacima za 2021. godinu, prosječno isplaćena u iznosu od 2560 kuna, dok je najviša bila 4730 kuna.
Europska preporuka je, naime, da se ojačaju mjere i institucije tržišta rada te poboljša adekvatnost naknade za nezaposlene, pa je Vlada to uvrstila u reforme koje će provesti kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Inače, u evidenciji Zavoda za zapošljavanje sada je oko 100 tisuća nezaposlenih, od toga njih samo 20 tisuća prima novčanu naknadu.
Kako je objavljeno u obrascu prethodne procjene prijedloga Zakona o tržištu rada, koji je sada u javnom savjetovanju, radi se na analizi novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, a rezultati će biti poznati krajem mjeseca.
Cilj je, kažu, da pruži "adekvatnu materijalno pravnu zaštitu nezaposlenim osobama", a pritom se objašnjava da istovremeno ne smije biti tolika da destimulira traženje posla. Efekti reforme mogli bi se osjetiti, navodi se, tek u zadnjem kvartalu iduće godine. U Ministarstva rada priznaju u dokumentu koji je u javnom savjetovanju da su uvjeti za ostvarivanje strogi i ograničavajući te ih stoga preispituju, vodeći i računa o ravnoteži između visine novčane naknade i motiviranosti nezaposlene osobe za traženjem posla. Do sada je visina naknade za prvih 90 dana iznosila 60 posto, a za preostalo vrijeme 30 posto od osnovice plaće.
Najviši iznos naknade u prva tri mjeseca ne može biti iznad 70 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj,a za preostalo vrijeme iznad 35 posto. Najniži iznos naknade za nezaposlene ne može biti ispod 50 posto minimalne plaće