U Rijeci je danas potpisan ugovor o koncesiji za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala, prema kojem će Zagrebačkom obalom idućih 50 godina upravljati konzorcij APM Terminals i ENNA Logic, odabran u lipnju ove godine nakon provedenog natječaja.
Vrijednost ove koncesije procijenjena je na 20,5 milijardi kuna, a utvrđeni iznos koncesijske naknade je dva milijuna eura godišnje bez PDV-a.
Riječ je o investiciji koja bi Rijeku trebala pozicionirati kao značajnog globalnog igrača u kontejnerskom transportu, a riječka bi luka, ako se ostvare zacrtani planovi, trebala izbiti na čelnu poziciju među sjevernojadranskim lukama gdje su je u proteklim desetljećima pretekli Kopar i Trst.
Rijeka Gateway
U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ugovor su, u ime davatelja koncesije, potpisali Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, a u ime koncesionara Morten Engelstoft, izvršni direktor tvrtke APM Terminals, i Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Energia naturalis grupe.
Vukorepa je izjavio da je riječ o najvećem ugovoru u povijesti riječke luke, i po važnosti i po vrijednosti.
- Najvažnija i najveća komponenta projekta Rijeka Gateway je gradnja prve faze Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala. Formalno pravno potpisom današnjeg ugovora završava projekt Svjetske banke Rijeka Gateway, a budući da novi koncesionar na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu nosi ime Rijeka Gateway, taj će projekt s nama živjeti još najmanje 50 godina - rekao je Vukorepa.
Projekt Rijeka Gateway, kojim bi riječki prometni pravac trebao zakoračiti u novo tisućljeće, pokrenula je 2003. godine tadašnja Vlada Ivice Račana, a 2009. je potpisan ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom, no realizacija Zagrebačke obale, kao najvažnijeg dijela projekta, otegnula se na gotovo dva desetljeća zbog nekoliko neuspješnih pokušaja pronalaska investitora i partnera.
Potpisanim ugovorom novi koncesionar se obvezao na gradnju potrebne infrastrukture i potpuno opremanje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala u Fazi 1 i Fazi 2 koja, pak, podrazumijeva gradnju i opremanje 280 metara nove obale sa zaobaljem. Sve to jamči kontejnerski promet od milijun TEU u prve dvije godine rada terminala.
Centar svijeta
- Zajedno sa svim projektima koje sada imamo u realizaciji na lučkom području i riječkom prometnom pravcu, od ceste D 403 do nove dvotračne pruge i Porto Baroša, Rijeka postaje centar svijeta - istaknuo je Vukorepa.
Novi terminal ima dubinu mora od 20 metara uz obalni zid, što ga svrstava u grupu "deep sea" terminala koji imaju mogućnost prihvata i servisiranja kontejnerskih brodova najnovije generacije. Gradnja Faze 1 ovog terminala u dužini od 400 metara sa zaobaljem završena je 2019. godine.
Butković je napomenuo da će ovaj projekt Luku Rijeka pozicionirati kao glavno intermodalno središte sjevernog Jadrana, uz bok najvećih europskih luka, te da će puštanjem novog terminala u rad kapaciteti biti više nego udvostručeni.
- Budući da bi novi terminal trebao početi s radom 2024., očekujemo da će već 2025. kontejnerski promet dosegnuti milijun TEU jedinica, a do 2028. godine 1,5 milijuna. To znači da će Luka Rijeka za nekoliko godina imati veći promet nego slovenska luka Kopar - rekao je ministar.
Dodao je da je najveći izazov razvoj željezničke infrastrukture.
- Nizinska pruga je iza ovog projekta najvažnija i za deset godina očekujemo realizaciju i tog projekta. Za prvu dionicu Hrvatski Leskovac - Karlovac odluku o odabiru donijet ćemo za nekoliko dana te krenuti s njezinom gradnjom sljedeće godine - najavio je Oleg Butković te dodao da će se posljedice ovih ulaganja osjetiti i na aktiviranju građevinskog sektora.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako su stvoreni preduvjeti da Luka Rijeka postane najvažniji morski izlaz za središnju i jugoistočnu Europu.