Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uskoro bi mogao postati počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, a procedura za dobivanja ove ugledne nagrade pokrenuta je jučer na sjednici senata.
Od ukupno 70 članova, njih 42 bilo je za osnivanje posebnog povjerenstva koje će odlučiti o prijedlogu Muzičke akademije da Bandić dobije nagradu koja se dodjeljuje “uglednim osobama koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta u Zagrebu, hrvatskoj znanosti i kulturi”.
Iako bi se tek trebalo odlučiti o tom počasnom doktoratu, sam prijedlog da se o Bandiću odlučuje na senatu izazvao je brojne reakcije kako resorne ministrice Blaženke Divjak, tako i brojnih uglednika koji smatraju da se ovakvi “slučajevi ne bi trebali događati na zagrebačkom Sveučilištu”.
Bliski rektoru
U samom povjerenstvu, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici, sjedit će prorektor za poslovanje Tonći Lazibat, redoviti profesor na Akademiji dramske umjetnosti Enes Midžić, profesor na Kineziološkom fakultetu Damir Knjaz, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Miloš Judaš te profesorica na Fakultetu političkih znanosti Lidija Kos Stanišić. Protiv osnivanja ovog povjerenstva bilo je 10 članova senata, točnije predstavnici Filozofskog fakulteta, PMF-a i Fakulteta informatike i organizacije koji su odmah ocijenili da će Bandić gotovo sigurno dobiti počasni doktorat jer u samom povjerenstvu sjede ljudi koji su bliski sadašnjem rektoru Damiru Borasu.
Muzička akademija u obrazloženju svog prijedloga navela je da je na inicijativu gradonačelnika kupljena zgrada Ferimporta u vrijednosti od 30 milijuna kuna te kako je ta zgrada dana Muzičkoj akademiji na upravljanje sljedećih 100 godina. Upravo na toj lokaciji danas je nova zgrade Akademije koju potpisuje Milan Šošterić, radovi su trajali od 2009. do 2015. godine, a ugovor o financiranju potpisan je između Grada, Sveučilišta, Muzičke akademije i Ministarstva obrazovanja. Vrijednost rekonstrukcije bila je 228,7 milijuna kuna, a grad i država su sufinancirali radove u iznosu od 50 posto. Osim toga, u samom obrazloženju, navelo se i kako je gradonačelnik zaslužan za rekonstrukcije Francuskog paviljona Studentskog centra, gradnje paviljona za smještaj studenata, kao i stipendiranje studenata i brojni drugi programi, a spominju se i projekti na kojima su Grad Zagreb i Sveučilište surađivali.
To su, navodi se dalje, “veliki projekti od posebne važnosti za Sveučilište u Zagrebu u kojima je osobno sudjelovao gradonačelnik Bandić tijekom devetnaestogodišnjeg angažmana na čelu Grada”.
Rektor Damir Boras kaže kako prijedlog da se Bandiću da počasni doktorat nije ništa neuobičajeno.
- Daju se počasni doktorati i znanstvenicima i bivšim alumnima, daju se i onima koji su značajno zadužili svijet, ali se daju i onim političarima koji su zadužili Hrvatsku, a daju se i gradonačelnicima koji pomažu razvoju sveučilišta koje se nalazi u njihovim gradovima. Dakle, to nije ništa neuobičajeno - rekao je Boras, čiji je stav u potpunoj suprotnosti s ministricom Blaženkom Divjak, ali i ostalim uglednicima s kojima smo jučer razgovarali.
Poruka javnosti
Ministrica Divjak navela je, naime, da Sveučilište autonomno donosi odluku o dodjeli počasnog doktorata, no kako s druge stane treba biti svjestan poruke koja se tim izborom šalje u javnost, posebice mladima.
- Naime, postignuća i osobni integritet počasnog doktora predstavljaju vrijednosti kojima Sveučilište teži i zato u tom izboru senat mora biti u potpunosti svjestan svoje odgovornosti i vizije Sveučilišta koju time ocrtava - izjavila je Divjak.
Damir Bakić, profesor PMF-a u Zagrebu i protukandidat Damiru Borasu na izborima za rektora, koji je lani podnio ostavku na mjesto člana u senatu, rekao nam je da je ovo “crni dan za Sveučilište”.
- To je sramota, to je sramoćenje Sveučilišta u cjelini, svih naših studenata, profesora i prethodnih laureata. Ovo je teška pogreška - smatra Bakić, inače aktivist novoosnovane stranke Možemo.
Gvozden Flego, ministar obrazovanja iz Vlade Ivice Račana, kaže da će Hrvatska ovime ponovno ući u Guinnessovu knjigu rekorda.
- Neuobičajeno je, naime, da bivši student dobije počasni doktorat od tog sveučilišta. A ako Bandića već predlažu zbog razvoja, onda bi po tom istom kriteriju počasni doktorat trebao dobiti i pokojni Ivica Račan, čija je Vlada tom sveučilištu odobrila kredit od 800 milijuna kuna, i čija je Vlada dala preostalih 50 posto za rekonstrukciju zgrade Akademije - smatra Flego.
Akademik Zvonko Kusić pak kaže kako treba poštivati odluku senata, koji je meritorno tijelo.
- Mislim da nije u redu da se propitkuje odluka većine ljudi koji su izabrani i kojima je netko dao legitimitet. Svi danas o svemu raspravljaju, o svemu se nabacuju, a time se prije svega snizuju kriteriji društva. Mislim da to nije u redu - rekao nam je Kusić.
Kriteriji iz Pravilnika: Počasni doktorat dobilo pet žena i osam nobelovaca
Kako se navodi na web stranici Sveučilišta u Zagrebu, počasni doktorat - gradus doctoris honoris causa - dodjeljuje se uglednim osobama koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta u Zagrebu, hrvatskoj znanosti i kulturi”. Ističe se da je “prema europskoj i hrvatskoj sveučilišnoj tradiciji dodjela počasnog doktorata izniman događaj za sveučilište, a svaki počasni doktor osim časti i naslova, prima na sebe čuvanje ugleda i dostojanstva sveučilišta”.
Nadalje, na web stranici SuZG-a navodi se i da su “diplome počasnih doktora svečanije od ostalih diploma, pisane su latinskim jezikom, ovjerene potpisom rektora i promotora te opečaćene suhim žigom sveučilišta utisnutim u pečatni vosak”.
Iako je utemeljeno još 1669. godine, Sveučilište u Zagrebu prvi je počasni doktorat dodijelilo tek 1913. istaknutom povjesničaru i političaru Tadiji Smičiklasu predsjedniku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Dosad je počasni doktorat SuZG-a primilo 100 osoba, među kojima su i velikani poput Nikole Tesle te nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Nadalje ta je titula dodijeljena osmorici nobelovaca a dobilo ju je i samo pet žena. Prošle je godine veliku kontroverzu izazvala dodjela počasnog doktorata SuZG-a Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BIH.