Predsjednik Vlade Andrej Plenković, govori nam više izvora iz HDZ-a, najozbiljnije razmišlja o tome da imenuje trojicu posebnih savjetnika, volontera, koji bi uz postojeće savjetnike koji su na plaći i koji obavljaju operativne poslove, strateški promišljali politike u određenim resorima.
Akademik Zvonko Kusić i sada je posebni savjetnik premijera za društvena pitanja. Plenković je zadovoljan njegovim radom i trebao bi ostati na toj poziciji. Kusić je vodio i Vijeće za suočavanje s prošlošću, ima dobre odnose i s vjerskim zajednicama, savjetuje ga i oko znanosti, povijesti, komunikacija.
Nova dvojica posebnih savjetnika koji su u igri su Damir Krstičević, bivši ministar obrane, i Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova. Plenković, kažu sugovornici, ima puno mlađu Vladu i htio bi uz sebe imati iskusne posebne savjetnike. U tom kontekstu, Krstičević bi premijera savjetovao oko resora obrane, s iskustvom pokušaja nabave vojnih zrakoplova, jer je sada na čelu MORH-a Mario Banožić koji se dosad tim pitanjima nije bavio.
Krstičevićevo moguće imenovanje, kažu izvori, s jedne strane ima primarno državnu dimenziju zbog njegova iskustva u tom resoru, ali ima i stranačku, jer je Banožićevo imenovanje, među nekim HDZ-ovcima dočekano s neslužbenim, ne i javnim, kritikama, pa bi tako Plenković poslao poruku da će se i dalje za mišljenje i savjet pitati Krstičevića koji i dalje uživa povjerenje u stranci, iako je dao ostavku na mjesto ministra i odbio biti na listi za Sabor.
Kada je riječ o Mati Graniću, poznato je da su on i Plenković u izrazito bliskim odnosima, da se znaju već više od dva desetljeća. Plenković je bio šef Odjela za europske poslove na Zrinjevcu dok je Granić bio ministar vanjskih poslova, poslije mu je 2000. vodio i predsjedničku kampanju, a upravo je Granić prvi počeo spominjati moderni hrvatski suverenizam u globalnom kontekstu, na koji se u zadnje vrijeme često poziva i Plenković. Granić ima i odlične odnose s Kaptolom, a upravo je on uz Kusića bio s premijerom dva dana nakon izbora kod kardinala Josipa Bozanića.
U Banskim dvorima jučer je održana i prva sjednica Vlade, na kojoj su, uz donošenje Zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, doneseni i zakoni vezani uz zajmove koje je Hrvatska dobila za sanaciju koronakrize i potresa, a masiv Dinare, izvor i gornji tok Cetine, te krška polja uz tu rijeku proglašeni su Parkom prirode Dinara (12. u Hrvatskoj).
Tako smo od Međunarodne banke za obnovu i razvoj za saniranje posljedica krize dobili kredit od 275,9 milijuna eura, koji ćemo uz poček od pet godina, vraćati 14,5 godina, uz promjenjivu kamatnu stopu prema šestomjesečnom EURIBOR-u i fiksnu maržu od plus-minus 0,75 posto. Pod jednakim uvjetima dobili smo i zajam od 183,9 milijuna eura za saniranje štete od potresa za ustanove u zdravstvu i obrazovanju. Razvojna banka Vijeća Europe dala nam je pak kredit od 200 milijuna eura za financiranje javnog sektora u krizi Covid-19. Time se mogu financirati javne usluge, zdravstvena oprema, ali i lokalne jedinice koje su izgubile prihode zbog otpisa poreza. Kredit će se vraćati 12 godina uz poček od tri godine, s fiksnom kamatom od 0,24 posto ili uz promjenjivu kamatu utemeljenu na šestomjesečnom EURIBOR-u uvećanom za 0,36% fiksne marže.
A iz Paneuropskog jamstvenog fonda Europske investicijske banke za krizu Covid-19 poduzetnici mogu dobiti čak 800 milijuna eura za likvidna sredstva. Hrvatska će sudjelovati u Fondu kroz jamstva od maksimalno 106,7 mil. eura.