Istovremeno s velikim kadrovskim promjenama u hrvatskoj diplomaciji na koje se čekalo godinu i pol, Kolinda Grabar-Kitarović, Andrej Plenković i Gordan Jandroković u Zagrebu su okupili devedeset hrvatskih veleposlanika i konzula poručivši im da Bruxelles više nije jedino važno mjesto za hrvatsku vanjsku politiku.
“Ona se određuje i usklađuje isključivo u Zagrebu i onda prenosi na razinu dogovora država članica EU, a ne obratno”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović, koja je najavila i otvaranje veleposlanstva u Južnoj Koreji i Kazahstanu.
Poziv Vučiću
“Ovaj je skup pokazao da Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković ubuduće žele mnogo više zajednički surađivati i na području vanjske politike. Dojam je da je bilo soliranja u prošlo vrijeme i da nije postojala zajednička vanjska politika, što nije dobro odjeknuo među našim partnerima u Europi i svijetu, pa otuda i želja dvoje politički najmoćnijih ljudi u zemlji da zajedno prenesu usklađene stavove novim veleposlanicima”, kaže jedan istaknuti karijerni diplomat koji već dugo vrijeme radi na Zrinjevcu.
Dvodnevni sastanak političkog vrha s veleposlanicima i konzulima nije novost, bilo ih je i prije upravo u vrijeme kada su većina diplomata na godišnjim odmorima u zemlji, ali ovaj skup došao je u vrijeme kada hrvatsku vanjsku politiku čekaju značajni novi izazovi, od regije nadalje. Već na jesen se očekuje poziv srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću za posjet Zagrebu, novi susret premijera Plenkovića i Mire Cerara, smanjenje tenzija sa Sarajevom, prije svega Bakirom Izetbegovićem koji se otvoreno protivi gradnji Pelješkog mosta, te odlazak Kolinde Grabar-Kitarović u Moskvu gdje će razgovarati s Vladimirom Putinom. Sa skupa u Zagrebu, koji će odsad biti svake godine organiziran, poslana je i poruka da postoji samo jedna vanjska politika koju zajednički vode i usklađuju predsjednica i premijer i da razmimoilaženja na tom planu ne treba očekivati.
Nikada dosad nije bio slučaj da su na sva tri najvažnija mjesta u državi troje bivših diplomata, od kojih su Grabar-Kitarović i Jandroković bili i šefovi diplomacije. “Hrvatskoj diplomaciji treba vratiti dignitet i zasluženo mjesto u državnoj upravi i društvu”, rekao je Andrej Plenković, koji je kritike koje se čuju od oporbe da je današnji državni vrh “previše diplomatičan” ocijenio kao najveću prednost. “Činjenica da smo nas troje danas ovdje najbolje govori je li prednost ili mana imati diplomatsko iskustvo”, smatra premijer.
U hrvatske diplomatske misije odlaze ovih dana posve novi ljudi koje je izabrala nova vlast, a predsjednica je prije nekoliko dana predala vjerodajnice dvanaestorici novih veleposlanika. Uskoro će biti završen i postupak za druge diplomatske misije Hrvatske u svijetu, a cijela diplomatska mreža bit će između ostalog u funkciji jačeg naglašavanja politike koju provodi državni vrh. Isto tako daleko veći naglasak bit će na gospodarskoj diplomaciji i intenzivnijoj suradnji s državama Afrike, Azije i Latinske Amerike.
“Za razliku od prijašnjih vlada, nismo odmah željeli sve mijenjati od početka, jer postoji dobar temelj na kojem se može nastaviti raditi. Ali, ima stvari koje treba postaviti drukčije, pa smo krenuli s potpisanim ugovorom s Hrvatskom gospodarskom komorom kako bi se postigla sinergija i na vanjskim poslovima”, tvrdi nova šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović-Burić, nakon što su dvojica bivših ministara Miro Kovač i Davor Ivo Stier vrlo kratko obnašali svoje funkcije.
Više novca
Najavljene su i veće plaće za hrvatske diplomate u svijetu, koje godinama nisu porasle i smatra se da su hrvatski veleposlanici i konzuli među najslabije plaćenima u Europi. “Zadnje povećanje je bilo prije desetak godina i došlo je do granice izdržljivosti. Nije bilo više dovoljno ni atraktivno ići u inozemstvo, iako u javnosti nije bila takva percepcija, pa je ova Vlada odlučila to promijeniti. Dobar dio povećanja od dvadesetak posto koje će MVP imati sljedeće godine bit će tako usmjeren i da se diplomatskoj službi vrati dignitet, ali slijedi i racionalizacija”, kaže ministrica.
Kada je riječ o novim veleposlanicima, predsjednica i premijer postigli su dogovor relativno lako i potpuno su se usuglasili da novi veleposlanik u Washingtonu bude Pjer Šimunović. Njega očito čekaju veliki izazovi jer je fokus hrvatske vanjske politike i dalje vrlo čvrsto usmjeren prema Americi. “Svijet se mijenja brže nego što je bilo tko mogao anticipirati”, rekao je premijer Plenković, istaknuvši promjene u Americi i Rusiji, ali i izazove poput imigrantske krize i terorističke prijetnje. Brexit je nazvao “jednom od najvećih gluposti u političkom smislu”, što će se odraziti i na europsku politiku. “Hrvatska diplomacija mora biti čvrsta i ustrajna u objašnjavanju naših stavova”, naglasio je premijer, dok predsjednica Grabar-Kitarović tvrdi da Hrvatska mora iskoristiti povoljan geostrateški položaj. “Moja poruka svima jest da nema malih država, a Hrvatska i naša diplomacija bit će toliko veliki koliko se sami učinimo.”
Državni vrh na istome mjestu nakon ljetne stanke: Skup diplomata postat će redovito događanje u kolovozu
- Hrvatskoj diplomaciji treba vratiti dignitet i zasluženo mjesto u državnoj upravi i društvu, poručio je jučer premijer Andrej Plenković na dvodnevnoj konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova koja je jučer u Zagrebu okupila državni vrh; predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić i ministra obrane Damira Krstičevića. Ideja je da konferencija postane redovito godišnje okupljanje diplomata u vrijeme prve sjednice Vlade nakon ljetne stanke u kolovozu, kako bi diplomati dobili temeljne smjernice za provođenje državne politike.
Plenković je diplomatima poručio da je njihova zadaća biti isključivo hrvatski veleposlanici, projicirati Hrvatsku kakva ona jest 2017. godine, onakva kakvu smo priželjkivali od 1990. Podsjetio ih je kako oni djeluju u svijetu koji se mijenja “brže nego što je bilo tko mogao anticipirati”; od promijenjene politike Sjedinjenih Država kao svjetske sile, sve asertivnije politike Rusije, do migrantske krize ili terorističkih prijetnji.
Plenković smatra da treba jačati demokratski legitimitet europskih institucija i postići veću participaciju na izborima za Europski parlament. Procijenio je kako treba vratiti entuzijazam u EU nakon Brexita, “jedne od najvećih gluposti u političkom smislu”, koja znatno mijenja europski savez i karakter EU. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra da se diplomatska mreža treba reformirati kako bi Hrvatska bila uspješnija u svojoj zadaći promicanja državnih i nacionalnih interesa. Hrvatska mora bolje iskoristiti članstvo u Europskoj uniji, drži predsjednica, te dodaje kako je krajnje je vrijeme da Hrvatska ima veleposlanstva u svim zemljama G20”.