Svih sedam članova Zbora prebendara Prvostolne crkve u Zagrebu, na čelu s dekanom monsinjorom Mijom Gabrićem, jednim od najutjecajnijih hrvatskih svećenika, smijenjeno je sa svojih dužnosti zbog malverzacija oko nekretninskog posla i sumnje da su sumnjivim projektima otuđili i umanjili vlasništvo ove institucije za više desetaka milijuna eura.
Odluku o njihovoj smjeni prije nekoliko je tjedana donijela posebna komisija na čelu s pomoćnim biskupom zagrebačkim Mijom Gorskim, dok je kardinal Josip Bozanić početkom prosinca donio odluku o prihvaćanju i izvršavanju kaznenih mjera te drugih odluka izrečenih u upravno-kaznenom postupku protiv članova Zbora prebendara. Tu su odluku prebendari primili 11. siječnja ove godine i imaju 15 dana za žalbu.
SPORNI PROJEKT 1: Gorice: Krenuo je još 2007. kada je Zbor prebendara 13.042 kvadrata zemljišta iznad Remeta prepustio tvrtki Bachler da na njemu sagradi luksuzni stambeni kompleks. Zauzvrat je Zbor trebao dobiti dio stanova. Bachler je 2007. podigao kredit od 20 milijuna kuna za gradnju, no ubrzo su počeli problemi. Tvrtka je završila u stečaju, na nekretnini je triput podignuta hipoteka pa je nedovršeni kompleks, nakon stečaja investitora, ostao opterećen na iznos veći od 26 milijuna kuna. Godine 2015. projekt se prodavao na javnoj dražbi. Zbor prebendara ovršenik je u cijelom slučaju, a iz zemljišnih knjiga vidljivo je da su u cijelosti vlasnici čestice nad kojom se provodi ovrha.
SPORNI PROJEKT 2: Cascade je počela graditi tvrtka Molteh generala Vladimira Zagorca, i to na zemljištu Zbora prebendara. Zagorec je 2007. prodao tvrtku češko-američkoj grupaciji Ungelt/Spectrum, koja je pak 2010. prodaje austrijskoj OVAG Grupi. Formalni vlasnik je bila tvrtka Illuminatio iz Zagreba. Centar je sagrađen u jesen 2009., no 2012. se zatvara. Zbog dugova, Cascade se prodaju na javnoj dražbi. Prva cijena je bila 179 mil. kuna, a na kraju ga je kupila tvrtka Exprtdrvo Projekti za oko 22 mil. kuna, a čiji je direktor Tomislav Marinov koji se više puta povezivao Gabrićem.
Iznos hipoteka
Priču je u utorak objavio tjednik Nacional, prema kojemu se Gabriću stavlja na teret da je u razdoblju od 2002. do 2017. godine pridonio otuđenju i umanjenju vlasništva Zbora prebendara za oko 50 milijuna eura.
Naime, upravo toliko iznose hipoteke na crkvenom vlasništvu na kojem su privatni investitori trebali graditi nekretnine. Dva najveća takva projekta, centar Cascade i projekt luksuznih stanova u Goricama na zagrebačkim Remetama - nikad nije zaživio. Oba su se projekta poslije prodavala na javnoj dražbi, čime je za desetke milijuna kuna umanjena njihova stvarna vrijednost. Taj je novac Zbor prebendara izgubio, i to je razlog što su Gabrić i ostali prebendari - Juraj Kolarić, Zvonimir Kurečić, Miroslav Martinjak, Ilija Žugaj, Andrija Lukinović i Branko Picek - smijenjeni.
- To nije gotova stvar, koriste se ilegalni dokumenti - izjavio je u utorak za Jutarnji monsinjor Mijo Gabrić.
- Ništa nije pravomoćno, ta se stvar vuče već dulje vrijeme, a o detaljima zasad ne mogu govoriti - rekao je Gabrić koji je godinama bio i glavni financijaš Kaptola te pokretač mnogih projekata u kojima je sudjelovala Crkva.
Gabrić, kao i ostali prebendari, živi u kuriji na Kaptolu, a zasad nitko od prebendara ne želi otkriti što će se dalje događati.
Sve je počelo kaznenom prijavom protiv Gabrića koju su pred nadležnim tijelima Apostolske Stolice podnijeli odvjetnici Dario Budimir i Marina Meter u siječnju 2017. godine.
Suradnja Gabrića i tih odvjetnika počela je još 2010. i trajala je pune četiri godine kada su poslovni odnosi prekinuti. Za tu suradnju prebendari su odvjetnicima isplatili 1,125 milijuna kuna, a odvjetnik Budimir smatrao je da je taj iznos nedovoljan. Stoga je, kako je Jutarnji pisao krajem 2014., odvjetnik podnio tužbu Trgovačkom sudu zbog duga od gotovo sedam milijuna kuna i zabilježbe na četiri kurije prebendara na zagrebačkoj Novoj Vesi.
U utorak je iz tog odvjetničkog društva stigao odgovor prema kojemu su sa Zborom prebendara Prvostolne crkve zagrebačke, zastupanom po pomoćnom biskupu Miji Gorskom, sklopili sporazum o izvansudskoj nagodbi.
“Time su utvrđena i ispunjena potraživanja odvjetničkog društva prema Zboru prebendara i okončani sudski postupci radi naplate neplaćenih odvjetničkih usluga. U odnosu na vaše ostale upite, s obzirom na tajnost postupaka koji su u tijeku, o istima ne možemo govoriti. Napominjemo kako odvjetničko društvo nije ovlašteno za odgovore na pitanja koja se tiču Zagrebačke nadbiskupije i Svete Stolice”, stoji u odgovoru koji je potpisala odvjetnica Marina Meter.
Prema pisanju Nacionala, odvjetniku Budimiru je vrata Apostolske Stolice otvorio bivši nuncij u Hrvatskoj Alessandro D’Errico koji je nedavno otišao na službu na Maltu.
Kada je dobila prijavu protiv Gabrića, Kongregacija za kler vrlo je brzo od Kaptola tražila da se očituje o slučaju, a kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, osnovao je komisiju na čelu s Mijom Gorskim, pomoćnim biskupom zagrebačkim. Osim Gorskog, u komisiji su bili sudski vikar Josip Šalković i moderator Nadbiskupskog duhovnog stola Marko Kovač.
U toj prijavi Gabrića se teretilo da je kao dekan Zbora prebendara bez dopuštenja ordinarija obavljao poslove koji prelaze granice i način redovitog upravljanja, dok se ostalima stavlja na teret nemar i nepažnja.
Iznijeli obrane
Saslušanje optuženih bilo je krajem kolovoza i nitko od njih nije uzeo odvjetnika. Stoga im je odvjetnik dan po službenoj dužnosti. Riječ je o Ivici Ivankoviću Radaku, koji je stalni odvjetnik na međubiskupijskim sudovima u Zagrebu.
Optuženici su svoje obrane iznijeli pismenim putem.
Gabrić je tako, piše tjednik, u svome pismenom obraćanju naveo da je teško prekršio kanonske odredbe kao dekan Zbora jer je omogućio hipoteke na imovinu prebendara kako bi investitori mogli podići kredite, čime je pridonio otuđenju i umanjenju vlasništva prebendara.
U svom je očitovanju Gabrić naveo kako o tome nije obavještavao biskupa jer je smatrao da mogu samostalno donositi odluke.
- Gabrić je očito u ovom dijelu želio reći kako stvari zapravo stoje. Jer, prebendari su svojevrsna država u državi. Oni mogu sami donositi odluke, imaju velike ovlasti i o tome ne moraju obavještavati biskupa. Njihova je zadaća brinuti o imovini Crkve i, ako je moguće, oploditi je - rekao je naš sugovornik koji je dobro upoznat s tom situacijom.
S druge strane, prebendar Zvonimir Kurečić (65), najmlađi u ovom Zboru, u svom je dopisu napisao da punih šest godina nisu vidjeli završni račun te je od starijih članova Miroslava Martinjaka i Ilije Žugaja tražio da tu stvar ispitaju kod Gabrića. Kurečić je krajem veljače 2017. pisao i kardinalu Bozaniću te naveo kako je poprilično sporna Gabrićeva uloga u projektu hotela Academia koji je otvoren u bivšem centru Cascade.
U tom projektu povezuju se tvrtke Museum Antemurale, čiji je vlasnik Mijo Gabrić, i tri tvrtke čiji je vlasnik Tomislav Marinov: Galebova suza, Nundinor i Exportdrvo projekti.
Na sve te tvrtke punomoć upravljanja i samostalnog donošenja odluka ima sam Gabrić pa je Kurečić naveo sumnju da Gabrić sam sa sobom sklapa i ugovara poslove. Osim toga, naveo je i sumnju da je Gabrić tvrtki Exportdrvo projekti iznajmio nekretninu u privatnom vlasništvu na Plitvicama u zamjenu za hotel Academia. Kurečić je naveo kako je smatrao da je objekt na Plitvicama u vlasništvu Zbora jer su radovi na tom objektu plaćeni prebendarskim novcem.
Prebendar Juraj Kolarić napisao je da je “propust učinjen, ali se takav propust ne može opisati kao namjeran”. On je u utorak za Jutarnji list izjavio da nema nikakve afere.
- Zaboravite to, nije to nikakva afera, sve je to umjetno napravljeno. Crkvu nismo nimalo oštetili, a radili smo kako smo znali - rekao je Kolarić.
Dodao je da za sve investicije treba informirati i Svetu Stolicu, a to u ovom slučaju nije učinjeno u svim fazama gradnje jer je trebalo čekati brojne dozvole.
- Naprosto nismo mogli i ako smo zbog toga krivi, priznali smo, krivi smo. Druga je stvar koja je pozadina svega - kaže Kolarić.
Sukob oko Stepinca
Tvrdi da su angažirali odvjetnika Darija Budimira te da su problemi počeli kad je potraživao veliki honorar.
- On nas je i tužio Svetoj Stolici - izjavio je Kolarić.
No, priča ima i drugu stranu. Sve što se događa u Crkvi u Hrvatskoj ide preko Nuncijature do Vatikana, a prebendari tvrde da nisu imali baš harmoničnu suradnju s bivšim nuncijem Alessandrom D’Erricom koji je u međuvremenu otišao na Maltu. Sukob je posebno kulminirao oko Alojzija Stepinca jer su prebendari bili žestoko protiv da na simpoziju o kardinalu sudjeluju i predstavnici Srpske pravoslavne crkve.
Kažu, D’Errico je bio u dobrim odnosima s hrvatskim političarima lijeve orijentacije, poput Zorana Milanovića i Vesne Pusić, a preko njegova ureda u Zagrebu očito su do Svete Stolice išle i neke informacije koje su sada kulminirale do afere.
- U povijesti nije bilo da se oko jednog kardinala koji bi trebao postati svetac, poput Stepinca, tako postupa - tvrdi Kolarić i dodaje: - Ja sam sudjelovao i u gradnji Nuncijature, radili smo na isti način kao i na Prebendarskim vrtovima. Da nismo tako postupili i radili na način kao što je to bilo, Nuncijatura nikad ne bi bila sagrađena. Nuncij je sve to dobro znao i umjesto da nas je u Vatikanu zaštitio, došlo je do svega ovoga - kaže profesor Kolarić.
Prebendari tvrde da su sudjelovali i u projektu u Tkalčićevoj “kako su znali”.
- Na kraju smo sve priznali, a riječ je samo o proceduri. Ništa više - tvrde prebendari koji su svjesni da ništa od papira nije moglo otići do Rima bez suglasnosti Nuncijature.
- Nije neka posebna tajna da s bivšim nuncijem nismo bili zadovoljni - zaključuju.
šteta ugledu Juraj Kolarić rekao nam je da je on posve miran, kakav god bio epilog.
- Meni je svejedno, godine su tu, a nismo radili ništa što bi moglo naštetiti Crkvi - kaže mirno.
Prebendar Andrija Lukinović naveo je, pak, kako je vjerovao Gabriću da je sve poslove vodio vrlo umješno i pošteno.
Pomoćni biskup Mijo Gorski u svojoj je odluci zaključio kako je činjenično stanje u optužnici potpuno pravilno potvrđeno te se navodi kako prebendari nisu vodili urudžbeni zapisnik, kako rad, rasprave, zaključivanja i odluke nisu bili na visokoj razini. No, posebno se apostrofira uloga Gabrića čije postupanje “šteti ugledu i izraženije pridonosi gubitku povjerenja u Crkvu”.
Prema navodima Nacionala, Gabrić je kažnjen sa sedam godina zabrane vršenja crkvene službe koja se tiče upravljanja crkvenim dobrima, a na pet godina mu se zabranjuju istupanja o svim dobrima Zbora prebendara. Osim toga, godinu dana svaki dan mora moliti psalam “Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome”, šest mjeseci mora biti na nemrsu i utorkom i petkom, mora ići na duhovne vježbe i pet godina uplaćivati novčane iznose karitativnoj ustanovi. Protiv njega će se pokrenuti i postupak nadoknade štete.
Sličnu kaznu, s manjim brojem godina, dobili su i ostali. Rok za žalbu istječe im 25. siječnja.
Tko su prebendari, svećenici izvan kontrole vrha Crkve
Zbor prebendara prvostolne crkve u Zagrebu osnovan je u 13. stoljeću, kao drugi zbor svećenika uz katedralu, nakon Prvostolnog kaptola zagrebačkoga.
Zadaća je prebendara obavljati službu Božju u katedrali i službu ispovjednika, kao i briga o crkvenim dobrima. Svojevrsna su država u državi jer prema statutu, svoje odluke ne moraju objašnjavati kardinalu. Uz dekana Miju Gabrića, tu su i ostali članovi Zbora.
Juraj Kolarić rođen je 1938. godine u Donjem Hrašćanu, studirao je i u Munsteru, studij crkvene povijesti na Gregoriani u Rimu, orijentalnu teologiju na Papinskom orijentalnom institutu, a diplomirao je i arhivistiku na Papinskoj školi za diplomatiku i arhivistiku. Dva puta bio je dekan Zbora prebendara, Veliki meštar Družbe “Braća hrvatskog zmaja”. U njegov vinski podrum, kako je jednom rekao, navraćali su mnogi političari, od Stipe Mesića i Budimira Lončara do Ive Josipovića i Milana Bandića.
Zvonimir Kurečić rođen je 1951., ima magisterij iz dogmatske teologije, a zatim i magisterij i doktorat iz kanonskog prava. Bio je branitelj ženidbenog veza na Ženidbenom sudu Zagrebačke nadbiskupije i sudski vikar Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Zagrebu.
Andrija Lukinović rođen je 1944., zaređen za svećenika 1969., a prebendarom je imenovan 2009. godine.
Miroslav Martinjak rođen je 1951., zaređen je 1976., a imenovan je prebendarom 2012., redoviti je profesor na KBF-u.
Ilija Žugaj rođen je 1942., zaređen je 1969., a imenovan prebendarom 2013.
Branko Picek rođen je 1951., zaređen je 1977., a imenovan prebendarom 2013. (T. Mamić)