Provincijalizam se pregnantno definira kao uskoća pogleda i svjetonazora, svojstven manjim sredinama. I upravo ta definicija sjajno tumači neke od reakcija na resor unutar Europske komisije koji je dobio hrvatski povjerenik Neven Mimica. A dobio je portfelj međunarodne suradnje i razvoja, za koji neki tvrde da je “najmanje važan”.
Dakle, treba prije svega reći da je Neven Mimica dobio drugi po važnosti resor u vanjskoj politici EU, odmah iza pozicije visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost (pitanje politike prema susjedima sasvim je druga priča).
Njegove su ovlasti izuzetno velike, zadužen je za sve oblike međunarodne pomoći koje šalje EU - osim onih vezanih za susjedstvo - a u tom je kontekstu, što treba naglasiti, Bruxelles svjetski lider, kako kao zajednica zemalja tako i kad je riječ o zemljama članicama (relativno, a u nekim pogledima i apsolutno).
Posao Nevena Mimice bit će raspodjela golemog proračuna, teškog deset milijardi eura, za potrebe zemalja Kariba i Pacifika, Afrike i Azije. Njegov će se glas pomno slušati na svim međunarodnim konferencijama koje se bave tim pitanjima, odluke koje će donositi - u suglasnosti s visokom povjerenicom i predsjednikom Komisije te Europskim parlamentom - imat će presudan utjecaj na globalno razmišljanje o alociranju sredstava za pomoć.
Osim velikog proračuna kojim će upravljati, treba imati na umu da je riječ o resoru koji broji oko četiri tisuće ljudi. Konačno, ako je Jean-Claude Juncker, novi šef EK, i napravio neke pogreške u kadroviranju - svi govore o slučaju rumunjske povjerenice - u slučaju Mimice pogodio je “u sridu”.
Riječ je o karijernom diplomatu koji se dokazao na svim poslovima koje je radio i koji dubinski razumije politiku EU, ali i ukupnu problematiku međunarodnih odnosa, što je osnova da bi mogao uspješno voditi ovaj resor.
Nadamo se da će se zbog svega toga Mimica na ovom poslu dobro snaći - u prvom povjereničkom mandatu i nije baš, točno je, dobio najbolje ocjene, ali na tom je položaju proveo samo godinu dana, resor zaštite potrošača bio je napravljen samo za Hrvatsku kako bi dobila svog povjerenika.
Sad se vraća svojoj matičnoj profesiji i stoga mu treba dati maksimalnu podršku jer osim Ivana Šimonovića kao pomoćnika glavnog tajnika UN-a, a nakon odlaska Kolinde Grabar Kitarović iz NATO-a, Hrvatska zapravo i nema ljudi na istaknutijim mjestima u važnim međunarodnim organizacijama.
I konačno, možemo biti više nego zadovoljni jer nam Juncker, koji sjajno poznaje EU, ali i Hrvatsku - bio je snažno uključen u naše pregovaračke nedaće - daje tako važno mjesto bez obzira na probleme koje smo izazvali već i prije formalnog ulaska s lex Perković i nekim drugim ne baš dobro primljenim odlukama. Ako se Mimičino djelovanje pokaže kvalitetno, tada će u svakom slučaju i pojam “Hrvatska” biti ugledniji u kuloarima Bruxellesa.
Bitno važnije od samog Mimičina imenovanja jest pitanje definiranja hrvatske strategije unutar EU nakon što se, konačno, u studenome formira cjelokupno novo vodstvo. Zagreb se dosad nije pretjerano iskazao u europskim pitanjima, o tome smo čuli s mnogo strana, a glavna boljka ostaje pitanje povlačenja novca iz europskih fondova i priprema kvalitetnih projekata, ali i traženje područja politike na kojima bi se naš glas trebao pomno slušati: debakl s prijedlogom rješenja za BiH jedna je od epizoda koju treba što prije zaboraviti. Na taj proces, koji prvenstveno ovisi o politici koja se definira u Zagrebu, Mimica neće - i ne treba - imati nikakav utjecaj.
Obveze Nevena Mimice prema pismu predsjednika EK
- osigurati da EU prilagodi svoju politiku novim potrebama partnerskih zemalja i iskorjenjivanju siromaštva u kontekstu održivog razvoja
- pripremati pozicije Komisije i EU za pregovore oko UN-ove Agende milenijskog razvoja
- raditi sa zemljama članicama kako bi se ojačao doprinos EU međunarodnoj suradnji i razvoju i koordinaciji politika
- tijesno surađivati s visokom predstavnicom na suradnju Europe i Afrike
KOMENTAR AUGUSTINA PALOKAJA 'Potpuno je promašeno reći da je ovo naš poraz'
Nekoliko je stvari očito nakon objave Jean-Claudea Junckera tko dobiva koji resor u njegovoj budućoj Europskoj komisiji. Nema povjerenika koji nije izjavio da je počašćen jer je dobio baš taj resor, nema vlade države članice koja nije time izrazila zadovoljstvo i ostavljala dojam da su upravo to željeli i nema države članice EU u kojoj barem dio medija nije manje važnim proglasio resor koji je dobio njihov povjerenik.
Čak se i u Njemačkoj govori da je Günther Oettinger dobio manje važan resor jer je Digitalna agenda manje važna od međunarodne trgovine.
Juncker pokušava promijeniti neke stvari koje su dosad bile očite. Resore dijeli pojedincima na osnovi njihove sposobnosti, a ne državama. U slučaju Hrvatske očigledno je Neven Mimica dobio ono što više odgovara njemu i njegovu profilu, nego Hrvatskoj. Pomorstvo i ribarstvo ili turizam bili bi bliži hrvatskom zemljopisnom položaju.
U novom resoru Mimica će predstavljati EU u svijetu. Mimica, bez obzira na resor, ne bi mogao sam odlučiti o davanju novca Hrvatskoj za gradnju Pelješkog mosta. Povjerenici novac ne vade iz svog džepa. Ipak, jedna stvar je ostala ista i u novoj Komisiji, a to je pravo glasa o svim pitanjima, i onima izvan svog resora. Tako će Mimica i dalje biti predstavnik Hrvatske u Europskoj komisiji.