ZAGREB - Državno sudbeno vijeće (DSV) koje bira suce svih sudova u Hrvatskoj, izuzev Ustavnog suda, te odlučuje o njihovu napredovanju i stegovnoj odgovornosti, ne prestaje svojim odlukama skandalizirati javnost. Posljednja u nizu je ovotjedna odluka da velikogoričku sutkinju Vesnu Žužić, suprugu poznatijeg poduzetnika Željka Žužića, poštedi disciplinske odgovornosti usprkos očitom sukobu interesa u kojem se našla. Za sutkinju je tražena najteža kazna, razrješenje sudačke dužnosti, jer je sudila u predmetu u koji je bio umiješan i njen suprug Željko Žužić.
Jedan član nije ni izabran
Državno sudbeno vijeće trebalo bi imati 11 članova: sedmero iz redova sudaca, dvoje iz redova odvjetnika i dvoje iz redova sveučilišnih profesora prava. Trenutno ih ima deset jer jedanaestog, iz redova sveučilišnih profesora, Sabor još nije izabrao. Mandat im traje četiri godine, a Sabor bi ih trebao birati na temelju broja glasova njihovih kolega: sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora. U teoriji.
U praksi Sabor, odnosno HDZ-ova većina, pri izboru ignorira stajalište struke i bira po vlastitom političkom ukusu. Sadašnji DSV izabran je u srpnju 2009. U izboru članova HDZ-ova saborska većina preskočila je ponajbolje suce koji su dobili snažnu potporu struke, a izabrala one koji nisu bili favoriti struke.
Vrijeme za napredak
U sadašnjem sastavu DSV-a čak su trojica sudaca iz bivšeg sastava DSV-a: Đuro Sessa, Miho Mratović i Nediljko Boban. Oni su napredovali baš u razdoblju između 2005. i 2009., u vrijeme dok su bili članovi DSV-a, tijela koje odlučuje o sudačkom napredovanju, te koje je u prošlom mandatu donijelo odluke poput izbora na sudačku dužnost kćeri bivše ministrice pravosuđa Ane Lovrin, protivno mišljenja struke. Tko su, dakle, sadašnji članovi DSV-a?
1. Nediljko Boban, sudac Visokog prekršajnog suda: Napredovao zbog jakog lobija
Napredovao je u sudačkoj karijeri u vrijeme kad je bio član DSV-a. Boban je prvi put izabran u DSV u srpnju 2005., a u svibnju 2009. DSV ga je s položaja suca Prekršajnog suda u Zagrebu promaknuo na dužnost suca Visokog prekršajnog suda. Takav način napredovanja nije mu donio ugled među njegovim kolegama prekršajnim sucima. Zato su lani suci prekršajnih sudova u postupku kandidiranja za DSV najviše glasova dali prekršajnom sucu Marku Rači. No usprkos svemu HDZ-ova većina u Saboru prije pola godine ponovno je Bobana izabrala u DSV. Suci Đuro Sessa, Miho Mratović i Boban u sadašnjem sastavu DSV-u čine homogenu skupinu, a razlog je jednostavan; Sessa i Boban su 2005. glasali za Mratovićevo napredovanje. Mratović i Boban iste su godine glasali za Sessino napredovanja, a u svibnju 2009. Sessa i Mratović digli su ruke za Bobanovo napredovanje.
2. Branko Brkić, sudac Vrhovnog suda: Streloviti uzlet uz ministricu Lovrin
Prvi je put u DSV izabran prije pola godine. Brkić je veliko profesionalno unaprjeđenje doživio 2008., u vrijeme mandata biše ministrice pravosuđa Ane Lovrin. Te je godine s položaja suca Županijskog suda u Zadru napredovao na prestižan položaj suca Vrhovnog suda. Za njegov izbor, uz ostale, glasali su tadašnji, a i današnji članovi DSV-a: suci Sessa, Mratović i Boban.
3. Katarina Buljan, sutkinja Vrhovnog suda: Rijetka koju vole i struka i politika
Jedna je od rijetkih članica sadašnjeg DSV-a pri čijem je izboru postojao konsenzus pravne struke i politike. Ta sutkinja je u kandidacijskom postupku za izbor u DSV dobila najviše glasova kolega sudaca, a saborska većina je samo u njezinom slučaju uvažila sud struke. Sutkinja Buljan potpredsjednica je DSV-a.
4. Miho Mratović, sudac Županijskog suda u Splitu: Pravnici misle da nije kvalitetan
Prvi je put u to tijelo izabran srpnju 2005., a potom ga je DSV unaprijedio na položaj suca Županijskog suda u Splitu. Mratović je prošlog ljeta ponovno izabran u DSV iako je kandidacijski postupak pokazao da ne uživa osobit ugled vlastite struke. Naime, u grupaciji županijskih i općinskih sudova iz koje Mratović došao u DSV više glasova od njega dobilo je čak četvero sudaca. Mratović je dobio glasove samo 11 kolega, dok je varaždinski sudac Damir Kontrec dobio čak 24 sudačka glasa.
5. Đuro Sessa, sudac Vrhovnog suda: Branio suca sumnjiva morala
Već je dva uzastopna mandata član DSV-a. Napredovanje s položaja suca Županijskog suda u Zagrebu na prestižnu poziciju suca Vrhovnog suda DSV mu je osigurao 2005. U trenutku kad ga je DSV izabrao za suca Vrhovnog suda, Sessa je bio član i potpredsjednik DSV-a, a dvije godine kasnije postao je i predsjednik, i to ostao do srpnja prošle godine.
U ožujku 2009. javno je branio izbor Ivana Kujundžića, predsjednika Upravnog suda, u trajnu sudačku dužnost, iako je tjednik Globus otkrio da je Kujundžić 2003. morao napustiti DORH zbog nezakonitosti koje je počinio. Sessa je izjavio da se DSV pri donošenju odluka ne rukovodi medijskim napisima, ali te napise nije ni provjerio. Prošlo ljeto HDZ-ova većina ga je ponovno izabrala u DSV.
6. Ivan Turudić, predsjednik Uskočkog odjela: Ne vole ga zbog brzog napretka
U DSV je izabran prošle godine kao kandidat ministra pravosuđa Ivana Šimonovića. Ministar, naime, ima pravo Saboru predložiti jednog kandidat za DSV i sudačke je krugove prilično iznenadilo što se odlučio upravo za Turudića. Iako se afirmirao kroz nekoliko zvučnih suđenja koja su mu dodijeljena, poput onog Hrvoju Petraču i Vladimiru Zagorcu za krađu dragulja, stekao ugled uspješnog suca, u sudačkim krugovima prema Turudiću i danas postoji određeni zazor zbog načina na koji je napravio gigantski skok u karijeri dolaskom s malog virovitičkog Općinskog suda na najveći Županijski sud u državi - zagrebački. Naime, 1998. tadašnji ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović imenovao je mladog i anonimnog virovitičkog općinskog suca pomoćnikom ministra, a 2000. s odlaskom HDZ s vlasti Turudića je DSV imenovao sucem zagrebačkog Županijskog suda. Na pitanje tko je bio presudan za njegov prelazak iz Virovitice u Zagrebu u intervjuu Globusu je svojedobno izjavio: “To je bio virovitički HDZ, ili slavonski, ako hoćete”. Danas je predsjednik DSV-a.
7. Atila Čokolić, odvjetnik iz Osijeka: Struka bila protiv, Sabor ga izabrao
Jedan je od dvojice članova DSV-a izabran iz odvjetničkih redova. Iako su u procesu kandidiranja za DSV članovi Hrvatske odvjetničke komore najviše glasova dali zagrebačkom odvjetniku Ognjenu Frangešu, Sabor ni u tom slučaju nije poslušao sud struke. Čokolić je izabran u DSV, iako je od svojih kolega odvjetnika dobio 16 glasova manje od Frangeša. Prema neslužbenim informacijama, Čokolićeva je obitelj u iznimno dobrim odnosima s kćerkom potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa.
8. Mladen Sučević, odvjetnik iz Zagreba: Jedan od rijetkih po ‘guštu’ HOK-a
Po načinu izbora u to tijelo spada u manjinu u DSV-u. Naime, kao i u slučaju sutkinje Katarine Buljan i u Sučevićevu izboru politika je poslušala sud struke. Uz Ognjena Frangeša, Sučević je u postupku kandidiranja za DSV dobio najviše glasova članova Hrvatske odvjetničke komore.
9. Zvonimir Lauc, profesor ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu: Glavni savjetnik Vladimira Šeksa
Izabran je u srpnju prošle godine u DSV, iako su se za tu dužnost uz njega natjecala i najeminentnija imena pravne znanosti u Hrvatskoj poput dr. Mihajla Dike ili dr. Branka Smerdela sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. U stručnim pravnim krugovima Lauc slovi kao glavni ustavnopravni savjetnik potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa. U veljači 2009. Lauc je došao na opću sjednicu Upravnog suda kako bi suce toga suda uvjerio da je izbor Slavice Banić u Ustavni sud bio zakonit. U toj misiji nije uspio, ali je zbog toga i sličnih napora honoriran položajem člana DSV-a.( Slavica Lukić)
‘Poslana je kriva poruka’
- Ne mogu komentirati odluku DSV-a u slučaju sutkinje Vesne Žužić. Čekam pismenu odluku i kad vidim kakva je argumentacija, vidjet ćemo što dalje.
No nije isključena mogućnost da se predmet pojavi i na Ustavnom sudu. Ipak, za sada je preuranjeno govoriti o tome - rekao je jučer Vitomir Boić, predsjednik Županijskog suda u Velikoj Gorici. Boić je inače od Državnog sudbenog vijeća zatražio razrješenje sutkinje Žužić jer je naštetila ugledu suda i sudačkoj dužnosti. Odluka DSV-a da se supruga velikogoričkog tajkuna Željka Žužića oslobodi stegovne odgovornosti jer prema mišljenju članova tog tijela nije bila u sukobu interesa iako je vodila spor u koji je bio umiješan i njezin suprug, jučer nije dobro odjeknula u pravosudnim krugovima. U Ministarstvu pravosuđa, kako doznajemo, već dulje vrijeme vlada nezadovoljstvo radom DSV-a.
Ni odluka o Vesni Žužić nije dobro prihvaćena jer smatraju da se time šalje posve kriva poruka. Zbog toga bi Ministarstvo pravosuđa, kako doznajemo, moglo vrlo lako predložiti da se pri izmjeni Ustava promijeni i regulativa izbora članova u Državno sudbeno vijeće. ( Rozita Vuković)