Nakon što je Vladin Nacrt prijedloga zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora naišao na brojke kritike struke - psihijatara, odvjetnika i pravosudne policije - stigle su i kritike pučke pravobraniteljice.
Struka oštro kritizira zakon koji Vlada predlaže nakon tragedije u Drnišu
Naime, Ministarstvo zdravstva nedavno je objavilo Nacrt prema kojem bi počinitelji najtežih kaznenih djela, za koje bi se utvrdilo da i dalje predstavljaju opasnost za društvo, odnosno da imaju "prevladavajuće nasilne osobine ličnosti", moglo lišiti slobode i nakon izvršenja kazne zatvora te smjestiti u posebnu ustanovu pod ingerencijom zdravstvenog sustava.
Strukovna udruženja iznijela su brojne kritike na zakon - od toga da su nejasni kriteriji za proglašavanje "nasilnih osobina ličnosti", preko ozbiljnih problema i nedostatka kadrova u postojećem zatvorskom sustavu, do problematičnosti zatvaranja zdravih osoba unutar zdravstvenog sustava. Također su istaknuli da nitko od predstavnika struke nije sudjelovao u donošenju Nacrta.
Slične je kritike sada uputila i pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Iako je u početku naglasila da država ima obavezu štititi život i tjelesni integritet građana, upozorila je da je nužno postići pravu ravnotežu između zaštite javne sigurnosti i prava počinitelja, posebno u vezi sa preventivnim zatvaranjem.
Pravobraniteljica na početku ističe postojeće probleme u zatvorskom sustavu u vidu otežane provedbe pojedinačnih programa izvršavanja kazne, kao i nedovoljne dostupnosti zdravstvene zaštite osobama na izdržavanju kazne zatvora. Postavlja se pitanje jesu li opasni zatvorenici uopće dobili potreban tretman na izdržavanju kazne zatvora te tko će raditi u novoj ustanovi ako sad već ozbiljno manjka kadrova.
- Podaci iz Izvješća Vlade RH o radu zatvorskog sustava za 2024. godinu (nadalje: Izvješće), ukazuju na to da sustav funkcionira u uvjetima kroničnog manjka stručnog osoblja. Na poslovima tretmana nedostaje 30 % sistematiziranih službenika, na poslovima rada i strukovne izobrazbe 38,1 %, a u zdravstvenoj zaštiti čak 46,5 %. Na poslovima osiguranja nedostaje 21,3 % sistematiziranih službenika, što je također važan podatak s obzirom na to da se opće tretmanske intervencije provode interdisciplinarno. U njihovu provedbu uključeni su i službenici osiguranja koji također, u suradnji sa službenicima odjela tretmana, odjela za rad i strukovnu izobrazbu te odjela zdravstvene zaštite, sudjeluju u ostvarivanju tretmanskih ciljeva. Ukupna popunjenost svih radnih mjesta iznosi 73,16 %, a broj osoba lišenih slobode kontinuirano raste te se i u samom Izvješću govori o kroničnoj, dugogodišnjoj prenapučenosti sustava.
Vezano za procjenu budućeg rizika, propisuje se da će kazneno tijelo Povjerenstvu za predlaganje tretmana i smještaja po punom izvršenju kazne zatvora dostaviti izvješće o procjeni vjerojatnosti da bi osoba u odnosu na koju se predlaže primjena ovog Zakona mogla počiniti kazneno djelo. Stoga je važno kakav uvid će kazneno tijelo imati, a za što treba imati redovit tretmanski rad s osobama na izdržavanju kazne - smatra pravobraniteljica.
Dodaje da u samom Nacrtu nije vidljivo koje metode će se primjenjivati u tretmanu kako bi se osoba pripremila za povratak u zajednicu.
- S obzirom da trajanje smještaja ovisi o postojanju rizika, a uvažavajući svrhu zakona trebala bi biti osigurana mogućnost odgovarajućim tretmanom djelovati na promjenjive čimbenike tog rizika. Ustanova bi stoga trebala raspolagati odgovarajućim stručnim, kadrovskim, prostornim i organizacijskim kapacitetima za provođenje individualiziranih intervencija. Individualni plan tretmana trebao bi omogućiti razumjeti koji su čimbenici relevantni za procjenu rizika, koji su ciljevi tretmana te na temelju kojih će se kriterija procjenjivati napredak i mogućnost ublažavanja ograničenja odnosno otpusta. Predlažemo i jasnije normativno urediti mogućnost osporavanja nalaza i mišljenja vještaka - kaže.
Pravobraniteljica traži i da se postupak prije mogućeg produljenja lišenja slobode napravi temeljitijim i bržim, da se pokrene 12 mjeseci prije isteka kazne, a ne šest, te da se ne gleda samo procjena buduće opasnosti, nego cijeli tijek izdržavanja kazne.
Zato traži da se kod izrade novog plana tretmana uzme u obzir: kakav je program imao tijekom zatvora, koje je tretmane i intervencije prošao, jesu li bili uspješni, kako se mijenjao njegov rizik, koje su se osobine ili okolnosti koje povećavaju rizik promijenili.
Pravobraniteljica na kraju upozorava i da Nacrt ne uređuje dovoljno jasno ovlasti službenika koji bi čuvali osobe nakon odslužene kazne, osobito kada je riječ o primjeni sredstava prisile, te traži da se zakonom propiše koja se sredstva smiju koristiti, pod kojim uvjetima i tko nadzire njihovu primjenu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....