Covid-19 uzima zdravstveni danak ne samo ljudima koji su pogođeni ovim virusom nego i onima koji nisu oboljeli od njega: pristup zdravstvenim uslugama koje nisu povezane s liječenjem od covida u hrvatskom je javnom zdravstvu u uvjetima epidemije dramatično otežan.
Na zabrinjavajući pad dostupnosti liječničkih usluga kako dijagnostičkih tako i terapijskih koje nemaju veze s covidom, u svom godišnjem izvješću za 2020., upozorava pučka pravobraniteljica. Od svih državnih i javnih službi građani su se u prošloj godini pučkoj pravobraniteljici najviše žalili upravo na zdravstveni sustav.
Lani je, navodi se u izvješću, bilo 55.007 narudžbi za prvi specijalistički pregled, što je čak 42 posto manje nego u 2019., kad se za prvi specijalistički pregled naručilo 129.356 građana.
Još više je u 2020. pao broj narudžbi za kontrolne specijalističke preglede - bilo ih je 280.599, što je čak 54 posto manje nego u 2019., kad je bilo 515.590 narudžbi.
I premda je narudžbi i za primarne i kontrolne specijalističke preglede u godini epidemije bilo gotovo upola manji, liste čekanja nisu bile kraće.
Prvi specijalistički pregled čekalo se u prosjeku samo tri dana kraće, a za kontrolne tek dan kraće.
Liječnici i ostalo medicinsko osoblje su u uvjetima epidemije, ističe se u izvješću, podnijeli najveću žrtvu, ali, s druge strane, građani trpe.
Dio bolesnika u prošloj godini, po svemu sudeći, nije dobio potrebno bolničko liječenje - u prvih osam mjeseci 2020. broj akutnih hospitalizacija bio je 19 posto manji nego u istom razdoblju u 2019., broj hospitalizacija zbog malignih bolesti bio je manji 11 posto, a broj hospitaliziranih zbog problema cirkulacije 17 posto.
Nakon preporuke HZJZ-a da se smanje osobni dolasci liječniku, 20 posto je pao broj dolazaka pacijenata u ordinacije obiteljskih liječnika. Broj dolazaka liječniku zbog zaštite zdravlja predškolske djece smanjio se 23 posto, a broj posjeta liječniku zbog zaštite zdravlja žena pa je 21 posto.
Istodobno je 32 posto porastao broj onih za koje je procijenjeno da ne moraju fizički dolaziti na pregled. Unatoč specifičnim okolnostima u doba epidemije, nameće se pitanje kvalitete telefonski pruženih zdravstvenih usluga, a posebno zabrinjava mogućnost pogrešno postavljenih dijagnoza, navodi se u izvješću pučke pravobraniteljice.
Građani su se žalili da u takvim okolnostima teško dolaze do svojih liječnika obiteljske medicine.
Posebno je upečatljivo pismo jednoga građanina koji opisuje kako se kod svoje liječnice pokušavao telefonski naručiti za pregled kako bi mu propisala lijekove koje redovito uzima.
"U petak sam zvao i moj se telefon pokušao spojiti 461 put, od toga se uspio spojiti nekih 10 puta i svaki put je odzvonilo dokraja, ali se nitko nije javio. Jučer sam pokušao ponovno i telefon se pokušao spojiti 426 puta, isto se desetak puta uspio spojiti i odzvoniti do kraja, ali se nitko nije javio. Kad se to pokaže liječnici, ona kaže - imate puno drugih liječnika ako niste zadovoljni".