U smiraj dana 10. veljače 1794., u kojem je na licitaciji katolička crkva sv. Margarete prodana zagrebačkoj pravoslavnoj zajednici obje su strane, čini se, mogle biti zadovoljne. Zagrebački magistrat zato što je trošnu kapelu, godinama izvan funkcije, okruženu dubokim grobovima, prodao, s namjerom da zarađeni novac iskoristi za izgradnju bolnice Milosrdne braće. Zagrebački pravoslavci zato što je to bio prvi siguran znak da će riješiti pitanje svog sakralnog prostora. Ubrzo je izdana i svečana povelja - čuva se u Hrvatskom povijesnom muzeju - kojom se ta zajednica obavezala da crkvu nikada "neće prodati, ostaviti, založiti, niti podići zajam na nju uknjižen".
I doista, crkva na istom mjestu, na Cvjetnom trgu, najpopularnijem zagrebačkom trgu i okupljalištu...