STRUČNJAK ZA PRAVO

‘Prebeg je u teškoj situaciji, a u cijelom postupku ključna je riječ ‘plaćenici‘, reći ću vam i zašto‘

‘Ovo više izgleda kao Prijeki sud, a prijeti se doživotnom robijom i smrtnom kaznom, jer u toj ‘državi‘, postoje takve kazne‘

Vjekoslav Prebeg u sudnici

 Profimedia/

Šanse za pravično suđenje Vjekoslavu Prebegu, Hrvatu kojem prijeti smrtna kazna u Donecku, jako su slabe, smatra Davorin Lapaš, redoviti profesor na Katedri za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Zašto je tako, profesor Lapaš objašnjava u intervjuu za Jutarnji list.

Imaju li države koje nisu priznate uopće pravo nekome suditi?

- U međunarodnom pravu, država postoji ako ima tri elementa, a to su teritorij, stanovništvo i nezavisna vlast. Drugim riječima, država ne nastaje priznanjem, nego kada faktično ostvaruje ova tri elementa. Ako na nekom teritoriju postoji vlast, onda je svejedno hoće li vas priznati puno država ili samo Turska, kao u slučaju Sjevernog Cipra, ili Rusija i još poneko, kada se radi o narodnim republikama Luhansku i Donecku, Južnoj Osetiji ili Abhaziji. Ali, važno je također i da postoji stvarna nezavisnost, dakle nije dovoljno to što u Luhansku i Donecku kažu da su nezavisni od Ukrajine, već prema svima, a ne da su oni samo ekstenzija Ruske Federacije. No, današnja međunarodna zajednica takve ‘države‘ ne smatra pravim državama u međunarodnom pravnom smislu. Entiteti koji su se odvojili, i matična država nema mogućnost utjecaja na tom području dok traje oružani sukob, za međunarodno pravo su ustanici. Iako ih međunarodno pravo priznaje, nipošto ne znači da priznaje njihovu državnost. To znači da je Doneck de iure i dalje po međunarodnom pravu dio Ukrajine, ali tamo ukrajinska vlast ne djeluje. U tom smislu, je li legalno suđenje Vjekoslavu Prebegu? Oni tu imaju vlast i osnivaju paradržavna tijela, poput sudova.

To znači da je Vjekoslav Prebeg stvarno u lošoj situaciji?

- Ovdje se ne radi o legalnosti suđenja jer je riječ o ustanicima, a ne nekoj novonastaloj državi. Ti ustanici su osnovali kaznena sudska tijela, međutim, međunarodno pravo ih prepoznaje kao subjekte koji mogu osnivati institucije koje će djelovati na tom području. To je pragmatičan pristup jer ih se na taj način kako-tako drži pod kontrolom međunarodnog prava.

Može li se očekivati koliko-toliko fer sudski postupak?

- Jasno da malo tko vjeruje da će taj proces udovoljavati standardima pravičnog suđenja i poštivanja ljudskih prava. Ovo više izgleda kao Prijeki sud, a prijeti se doživotnom robijom i smrtnom kaznom, jer u toj ‘državi‘, postoje takve kazne. Mislim da nema mogućnosti utjecanja na postupanje tzv. Narodne Republike Doneck, zbog čega je nepovoljna situacija za optuženike. To je razlog zašto su ih označili plaćenicima. Na taj način su im pravno uskratili zaštitu sukladno III Ženevskoj konvenciji o zaštiti ratnih zarobljenika. Naime, plaćenici i špijuni nemaju pravo na status ratnih zarobljenika, drugim riječima, situacija za optuženike je vrlo nepovoljna. Kada ste označeni kao plaćenik, može vam se legalno uskratiti zaštita, sukladno spomenutoj Ženevskoj konvenciji. Na neki način smatra ih se običnim kriminalcima, iako je veliko pitanje može li se Prebega i ostale smatrati plaćenicima. On nije ukrajinski državljanin, a borio se na strani Ukrajine, pri čemu nije poslan od strane Republike Hrvatske, i zbog toga, nažalost, potpada pod definiciju plaćenika. Sada je pitanje je li on od Ukrajine dobio novčanu naknadu koja je znatno viša od one koja bi se u ovom slučaju plaćala ukrajinskim borcima, kako regulira članak 47. Prvog dopunskog protokola iz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.

Smije li ih se tretirati plaćenicima ako su primali plaću kao ostali ukrajinski vojnici?

- Problem je u tome kako to tumači tzv. Donecka Republika, a ne Ukrajina. Oni i Rusija ih tretiraju kao plaćenike, a kakvim dokazima raspolažu, to je drugo pitanje.

Može li Hrvatska nešto napraviti?

- Nažalost, pravno gledano ne može gotovo ništa. Hrvatska ih nije regrutirala ili uputila, nego su to napravili samoinicijativno, iako su znali da se izlažu opasnosti. Ako bi službeno kontaktirala Doneck, značilo bi da ih Hrvatska priznaje, a to nije moguće. To znači da preostaju diplomacija i politički pregovori, što znači da bi trebalo kontaktirati s Rusijom, koja ima najveći utjecaj na Doneck. Ali i tu su vrlo slabi izgledi jer smo se, kao i niz drugih zemalja, jasno stavili na stranu Ukrajine, a Ruska Federacija je davno rekla da će strane borce tretirati plaćenicima.

Prema vašoj prognozi, kako će završiti proces protiv Prebega i ostalih?

- To je jako teško reći. Ovo je kao da neka paravojna formacija drži vlast na nekom području i organizira suđenje. Tko zna kakvi su njihovi pravnici, a iz povijesti znamo da su postojali prijeki sudovi na kojima je presuda bila poznata unaprijed. Najnepovoljniji scenarij je ako bi oni bili unaprijed osuđeni, a postupak se vodi radi forme. Ovim postupkom se šalje poruka ostalim strancima da ne dolaze jer će loše proći. Mala šansa je ako će se vlast u Donecku pokušati prikazati kao ‘pravna država‘ pa će donijeti blažu kaznu. Ali to je sve u njihovim rukama, a Hrvatska pravno ne može ništa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2022 22:39