Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović imenovala je Ivicu Vrkića za povjerenika za nestale u Domovinskom ratu, nakon što je u utorak primila izaslanstva braniteljskih i stradalničkih Udruga iz Domovinskog rata, a među gostima su bili Josip Đakić, Pavao Miljavac, Ivica Vrkić i Ljiljana Alvir.
Vrkić u Osijeku, u kojem je danas gradonačelnik, živi od 1959., gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao je u Zagrebu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju, a sredinom sedamdesetih diplomira i pravo u Osijeku. 1970. izabran je za predsjednika Saveza omladine Hrvatske, a 1971. najmlađi je sudionik poznate sjednice u Karađorđevu gdje je smijenjeno tadašnje hrvatsko političko vodstvo. Nakon toga se vraća u Osijek gdje je zbog političke nepodobnosti nekoliko godina bio nezaposlen, a oduzeta mu je i putovnica.
Tek krajem osamdesetih godina ponovno se politički aktivira te uoči prvih višestranačkih izbora, zajedno s Mikom Tripalom, Savkom Dabčević-Kučar i ostalim vođama Hrvatskog proljeća, formira Koaliciju narodnog sporazuma (KNS). Jedan je od osnivača i bivši član užeg vodstva Hrvatske narodne stranke.
Bio je predstojnik Državnog ureda za provođenje procesa mirne reintegracije
Sudionik je Domovinskog rata od prvih dana. U vrijeme najžešćih napada na Hrvatsku bio je pomoćnik zapovjednika Operativne zone Osijek, zadužen za informativno-psihološku djelatnost. Završetkom neposrednih ratnih sukoba biva demobiliziran te u činu bojnika HV-a završava vojničku dužnost i vraća se politici. 1992. izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor, a 1996. postaje predstojnikom Državnog ureda za provođenje procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
U 2011. je zbog svoje uloge u mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja primio i nagradu Srpskog narodnog vijeća za životno djelo Svetozar Pribićević. Dana 10. lipnja 2013. prvi put preuzima dužnost gradonačelnika Osijeka. Drugi uzastopni mandat građani su mu povjerili četiri godine nakon, pa je dužnost preuzeo prošlo ljeto.
Član je Društva hrvatskih književnika.
Otvoreno pitanje nestalih
Predsjednica je više puta, kao i tijekom nedavnog posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, naglasila važnost rješavanja pitanja nestalih osoba na području RH.
Iz Ministarstva hrvatskih branitelja u subotu su priopćili da su dokumenti o nestalim osobama koje je srpski predsjednik donio u Hrvatsku prilikom nedavnog službenog posjeta zapravo papiri o osobama koje su već pronađene. Kao što je poznato, Vučić je tijekom boravka u Zagrebu rekao da je dostavio podatke o tri slučaja.
U Ministarstvu također kažu da je u petak na poziv Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe održan sastanak predsjednika Povjerenstva, pomoćnika ministra hrvatskih branitelja Stjepana Sučića i predsjednika Komisije Vlade Republike Srbije za nestale osobe Veljka Odalovića.
- Na sastanku su raspravljana otvorena pitanja i zahtjevi obje strane, analizirani odnosi tijela nadležnih za traženje nestalih osoba te su dogovorene predstojeće aktivnosti. Glede otvorenih pitanja, koja predstavljaju srž odnosa nadležnih tijela za traženje nestalih, obje strane su suglasne o potrebi intenziviranja rada na njihovome rješavanju, navodi se u priopćenju.
- Radi unaprjeđenja međusobnih odnosa u području traženja nestalih osoba, razmatran je postojeći pravni okvir koji datira iz 1995., odnosno 1996. godine te je usuglašeno stajalište o potrebi donošenja novoga akta prilagođenoga sadašnjem vremenskom i sadržajnom kontekstu. Obje strane su ocijenile kako je u odnosima s javnošću pitanje nestalih osoba potrebno komunicirati kao humanitarno pitanje, uvažavajući ranije usuglašena stajališta o nadležnostima i standardima, dodaje se u priopćenju.
- Također, obje strane su dale potporu projektu „Baza podataka aktivnih slučajeva nestalih osoba“ te raspravljale o potrebi i mogućnosti novog izdanja „Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske“, kao korisnim instrumentima u traženju nestalih osoba. Dogovoreno je da se idući sastanak održi u Zagrebu do kraja travnja ove godine. U međuvremenu nastavit će se rad na prikupljanju saznanja prema otvorenim pitanjima i zahtjevima te će se prema potrebi, održati tematski, radni sastanci, zaključuje se u priopćenju.
Predstojeći mjeseci trebali bi donijeti napredak
Prošlog tjedna je i glavni direktor Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) Yves Daccord pozvao države nastale raspadom bivše Jugoslavije da se jače angažiraju na otkrivanju sudbine nestalih u ratovima 1990-tih ocijenivši da je "krajnji trenutak" za rješavanje tog humanitarnog pitanja.
Na sastanku u predsjedničinom uredu prošle srijede, Grabar-Kitarović je naglasila kako se pitanje nestalih osoba treba rješavati kao humanitarno pitanje i podsjetila da je upravo to bilo jedno od prioritetnih tema tijekom nedavnog susreta s Vučićem u Zagrebu, priopćio je Pantovčak.
"ICRC zahvaljuje i cijeni što vam je pitanje nestalih osoba jedan od prioriteta i spreman je ponuditi svu pomoć i dati doprinos rješavanju pitanja nestalih“, istaknuo je Daccord u razgovoru s predsjednicom.
Dvoje dužnosnika nada se kako će predstojeći mjeseci donijeti napredak, "s posebnim naglaskom na najavljene skore susrete predstavnika nadležnih tijela dviju država za traženje nestalih osoba, kao i predsjednika dviju država s predstavnicima udruga obitelji nestalih iz Hrvatske i Srbije".