Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poslala je premijeru Andreju Plenkoviću pismo sa zaključcima okruglog stola na temu 'Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran', u kojem je predstavila konkretne prijedloge za izmjene Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača kako bi se pomogli prezaduženim građanima Hrvatske.
Okrugli stol održan je 19. lipnja u Uredu Predsjednice na poticaj Udruge Blokirani, a na njemu su sudjelovali ministri financija i pravosuđa, zastupnici Hrvatskog sabora, te istaknuti pravnici, ekonomisti, demografi i predstavnici banaka.
Predsjednica je u pismu istaknula šokantan podatak kako stvarni dug građana iznosi 8 milijardi kuna, dok čak 32 milijarde čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima. Dio ukupnog duga čine i kamate koje su u nekim slučajevima nezakonito mijenjane, no kako bi vratili preplaćeni iznos, građani moraju pokretati skupe privatne tužbe, iako su već prezaduženi i osiromašeni.
Uzrok i posljedice
U zaključcima okruglog stola stoji kako su uzrok dramatičnog rasta prezaduženih i blokiranih građana bitno promijenjene ekonomske okolnosti koje su nastupile za vrijeme dugogodišnje krize, a djelomičnu krivicu snosi i država jer nadležne institucije nisu pravovremeno poduzele odgovarajuće mjere.
Posljedice su gotovo milijun osoba, četvrtina stanovništva Hrvatske, koji trpe socijalnu isključenost i marginaliziranost, te pate od osjećaja nepravde, beznađa i straha za egzistenciju.
Rješenje problema
Kako bi se riješio problem, potrebno je kreirati politiku razduživanja građana, čiji bi cilj bio namiriti vjerovnike, ali i pravno zaštititi dužnike vodeći računa o ljudskom dostojanstvu i egzistenciji. Stoga bi trebalo oformiti međuresornu Radnu skupinu za pripremu Politike razduživanja, koja bi temeljito analizirala poziciju dužnika i vjerovnika, te pripremila novi zakonodavni okvir.
Imajući zadane ciljeve u vidu, u zaključcima se navode konkretni prijedlozi izmjena zakonodavnog okvira koje bi trebalo provesti, i to na sljedeći način:
Ovršni zakon
1. sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka;
2. znatno smanjiti trošak ovršnog postupka ukidanjem sudske pristojbe i drugih troškova za male dugove (do 5 tisuća kuna duga ima oko 100 tisuća građana);
3. propisati da svaka stranka u ovršnom postupku snosi svoj dio troška postupka;
4. omogućiti rješavanje osobnih dugova građana kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača (za građane koji su u blokadi 5 ili više godina);
5. izuzeti cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine korisnika koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju;
6. propisati da se ovrha mora poduzeti prvenstveno od glavnog dužnika radi zaštite jamaca;
7. propisati da se ovršena nekretnina ne može prodati u slučaju duga manjeg od 50 tisuća kuna;
8. zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.
Zakon o stečaju potrošača
1. savjetovališta za dužnike: FINA ne može obavljati poslove savjetovališta za dužnike, dužnicima je uz izradu plana za otplatu duga potrebna i psihološka pomoć;
2. kada ne postoji imovina dužnika i kada je riječ o starijoj osobi odmah ići u otvaranje i zatvaranje osobnog stečaja;
3. skratiti procedure propisane u Zakonu o stečaju potrošača te voditi računa o velikim troškovima postupka;
4. propisati da i vjerovnik može tražiti otvaranje osobnog stečaja;
5. institut oslobođenja od preostalih obveza: voditi računa da je dužnik prema vjerovniku možda učinio kazneno djelo.
Novi propisi
1. donijeti Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj;
2. donijeti zakonsko rješenje za vraćanje preplaćenih kamata oštećenim dužnicima na temelju kolektivne sudske presude u „slučaju Franak“;
3. donijeti Zakon o hipotekarnim kreditima (niža kamatna stopa).
Ostali prijedlozi
U zaključcima okruglog stola predlaže se i osnivanje Državnog fonda za ovrhe građana i stečaj potrošača. Navodi se kako bi posebnu pozornost trebalo posvetiti očuvanju mogućnosti stanovanja u slučaju kada obitelj posjeduje samo jednu nekretninu, ali i kako bi Hrvatska trebala napraviti iskorak u pogledu mjera prevencije i financijskog opimenjavanja građana.