Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je na Pantovčaku primila mađarskog kolegu Janosa Adera i s njime razgovarala o otvorenim pitanjima između dviju država u područjima energetike, prometa, prekogranične suradnje i migracija.
Predsjednica Grabar-Kitarović čestitala je Aderu na ponovnom izboru za predsjednika Mađarske u ožujku te je izrazila zadovoljstvo što je tako brzo ponovno došao u Hrvatsku, na njihov deseti međusobni susret. Predsjednik Ader je u dvodnevni službeni posjet Zagrebu stigao u srijedu na poziv predsjednice.
Ona je na zajedničkoj konferenciji za medije nakon bilateralnog sastanka istaknula kako odnose dviju država posljednjih godina opterećuje nekoliko otvorenih pitanja, no da ona “ne bi trebala biti zapreka suradnji”.
“Snažne poveznice i zajednički interesi trebaju stvarati povoljno okruženje za rješavanje otvorenih pitanja, od slučaja INA-e i MOL-a, do ostalih pitanja iz područja energetike, prekogranične suradnje i migracijske politike”, rekla je Grabar-Kitarović.
Pitanje granica i manjina
Predsjednica je izrazila uvjerenje da će Mađarska i dalje podržavati Hrvatsku da što prije postane dio schengenskog prostora, te je naglasila da se s Aderom složila da zapadnobalkanska migrantska ruta mora ostati zatvorena, a dijalog s Turskom nastavljen.
Prije svega treba štititi vanjske granice, što podrazumijeva i granice Hrvatske, kako bi se izbjegla potreba kontrole na granicama unutar Unije, uključujući i onu hrvatsko-mađarsku, suglasilo se dvoje čelnika.
Razgovarali su i o položaju mađarskih i hrvatskih manjina u dvjema državama, pri čemu je Grabar-Kitarović izrazila nadu da će hrvatski zastupnik u mađarskom parlamentu u budućnosti dobiti status punopravnog člana parlamenta, a ne samo glasnogovornika kakav mu je trenutni status. Naglasila je da je Hrvatskoj posebno važna izgradnja hrvatskog kazališta u Pečuhu.
Promet i energetika
Jedan od važnijih projekata za obje države jest LNG terminal na Krku koji će omogućiti veće nabave plina i izgradnju reverzibilnih konektora, istaknula je predsjednica.
“Projekt je važan i za Hrvatsku i za Mađarsku zbog diverzifikacije opskrbe i širenja mogućnosti nabave plina”, kazao je mađarski predsjednik.
Razgovaralo se i o dovršetku željezničkog koridora između Rijeke i Budimpešte, kao i cestovnog koridora između Ploča i Budimpešte. Ader je otkrio da će Mađarska svoju dionicu te ceste do hrvatske granice izgraditi u roku 3 godine.
Mađarski predsjednik zamolio je Grabar-Kitarović da skrene pozornost na otvaranje novih graničnih prijelaza. Posljednji put to je učinjeno 2008., a trenutno postoji prevelik razmak između njih, oko 50 kilometara, što nije povoljno u kontekstu prekogranične komunikacije, istaknuo je Ader.
Pozvao je i na ponovno otvaranje razgovora o zajedničkom istraživanju i proizvodnji ugljikovodika na području zajedničke granice.
“Stručnjaci smatraju da se ondje u dubini nalaze rezerve nafte i plina i u interesu je obiju država da na tome radimo”, rekao je.
Spomenuo je i potrebu interkonekcije plinskih sustava, te modernizaciju jadranskog naftovoda.
INA i MOL
Oboje predsjednika je naglasilo da pitanje INA-e i MOL-a nije u njihovim ovlastima i oni se ne namjeravaju miješati, no žele biti katalizator kako bi se riješilo to pitanje koje opterećuje međusobne odnose.
“Za mene je energetika jedna od strateških grana gospodarstva i držim da bez obzira na problematiku s kojom se susrećemo vezano za koncern Agrokor i povezane tvrtke i kooperante vlada ima svako pravo raditi na rješenjima i zato ću podržati u njezinom pronalasku zajedničkog interesa”, naglasila je predsjednica.
Ader je rekao da je MOL uložio sredstva u razvoj INA-e te Hrvatska, želi li otkupiti njegov udio u toj tvrtki, treba ta sredstva vratiti Mađarskoj.
Kasnije u srijedu mađarski predsjednik susreće se s predstavnicima vlade s kojima će podrobnije razgovarati o tom pitanju.