Demografska revitalizacija najkompleksniji je zadatak s kojima se ova Vlada suočava, ustvrdio je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vijeća za demografsku reviatalizaciju, kojoj nazoči i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović te pozvao sve dionike na svim razinama vlasti na zajedničku mobilizaciju u smanjivanju regionalnih razlika koje utječu na kvalitetu života obitelji diljem Hrvatske.
"Želim nedvosmisleno naglasiti da se zalažem za formiranje kvalitetne sveobuhvatne podrške mladima, roditeljima i obiteljima kojom bismo olakšali usklađivanje roditeljskih i radnih obveza, istovremeno mijenjajući ozračje kvalitete života u našoj zemlji", poručio je premijer u govoru u kojem je naglasio da je obitelj ključna zajednica hrvatskog društva.
Na nama je, istaknuo je, da mlade ljude u Hrvatskoj angažiramo i damo im nadu, da iseljenike ponovno privučemo natrag te da Hrvate druge ili treće generacije inspiriramo da ulažu i vrate se u svoju djedovinu. "Rješenja ne leže u pojedinim mjerama nego u njihovom kumulativnom djelovanju koje sinergijom stvaraju pozitivno ozračje za demografsku obnovu, a za mijenjanje ozračja potrebna je financijska stabilnost i gospodarski rast", naglasio je.
Premijer je u svome govoru kazao kako je demografska slika Hrvatske u fokusu interesa javnosti već poprilično dugo, a osobito u posljednje vrijeme jer, nažalost, u Hrvatskoj se svakog dana rađa 100 djece, a umire 150 ljudi te dijelovi Hrvatske ostaju bez ljudi. Dodao je tome i slobodu kretanja radne snage u EU temeljem koje je velik broj ljudi svoju šansu potražio u drugim članicama EU te pritom izrazio nadu da će to biti dvosmjeran proces te da će se ti ljudi vraćati.
Zato će značajan dio demografskih mjera, osim onih socijalnih, biti usmjeren na bolje usluge hrvatske države, digitalizaciju, da državna tijela postanu servis građana, najavio je u obraćanju u kojem je iznio i primjere Vladinih mjera koje se već provode, a usmjerene su na demografsku revitalizaciju, poput programa "Zaželi" u zapošljavanju, obnovu vrtića, povećanje novčane potpore za rođenje djeteta i dr.
Buduće mjere, rekao je, bit će usmjerene na jednakost prilika za žene i muškarce na tržištu rada, uvođenje fleksibilnijih oblika rada koji će obiteljima omogućiti da lakše rasporede poslovne i privatne obaveze, a da se pritom ne odriču dijela dohotka. Nastavit će se raditi na kreiranju socijalnih mjera usmjerenih na obitelji s niskim primanjima, najavio je.
"Te obitelji moraju biti pod posebnom zaštitom države. Moramo nastaviti s radom olakšavanja stambenog pitanja i smanjenja troškova vezanih uz podizanje djece što uključuje porezne olakšice, delimitiranje drugih šest mjeseci porodiljnog, klizno radno vrijeme vrtića, cjelodnevni boravak i ljetne programe za djecu osnovno-školskog uzrasta i reguliranje tržište dadilja. Trebamo pridati veću važnost reguliranju rada nedjeljom. Od izuzetne je važnosti uvesti poštene plaće za rad nedjeljom i blagdanom što će imati izravan učinak na desetke tisuća žena u fertilnoj dobi zaposlenih primjerice u trgovini", dodao je.
Fokus će biti i na daljnjem napretku zaštite trudnica na radnom mjestu kako bi se buduće majke osjećale zaštićeno i ponukano na majčinstvo.Želimo, rekao je Plenković, pojednostavniti sve administrativne procedure koje uključuju roditelje i djecu uvođenjem novih tehnologija, smanjiti troškove roditelja za njegu i skrb djeteta, osigurati pristupačnost jaslica, vrtića i dnevnog boravka za osnovce, povećati prilike za zapošljavanje, dodatnu zaštitu trudnica, roditelja i posvojitelja.
Također, želimo olakšati usklađivanje roditeljstva i poslovnog života kroz uvođenje fleksibilnijeg radnog vremena, osobito izmjenama Zakona o radu i zdravstvenom osiguranju, dodaje premijer. "Tu želimo da se omogući čuvanje trudnoće uz punu plaću, uređivanje prava za vrijeme procesa potpomognute oplodnje, sufinanciranje potpomognute oplodnje, zaštita postojećeg radnog mjesta nakon povratka s porodiljinog, zaštita prava ravnopravnog napredovanja i plaće u periodu za žene koje se odluče na majčinstvo", kazao je.
Planira se, najavio je, i uvođenje kliznog radnog vremena i rad na daljinu (od kuće) u svim javnim i državnim institucijama na radnim mjestima koja su za to pogodna. Želimo osigurati bolje životne stambene prilike za obitelji kroz subvencionirane kredite, a ključno je pitanje i nastavak reforme obrazovanja tako da odgovara potrebama tržišta rada.
"Ovo su samo neki od primjera pronatalitetne aktivne politike koja želi demografski oporavak i želi osnažiti obitelj kao ključnu zajednicu hrvatskog društva", rekao je.
Podsjetivši da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u travnju oformilo skupinu koja će raditi na strategiji demografske revitalizacije, premijer je rekao kako ovakvim sastankom Vijeća, doprinosom predsjednice Republike te ministara, želi upotpuniti mjere koje će Vlada provoditi tijekom mandata i koje će, vjeruje, na srednji i dulji rok preokrenuti trendove koji u brojnim aspektima nisu pozitivini.
"A postoji i volja i želja svih nas da se maksimalno založimo za demografsku revitalizaciju zemlje", zaključio je.
Na fotografiji: Predrag Štromar, Kolinda Grabar Kitarović, Andrej Plenković, Nada Murganić.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako se nada sinergiji i koordinaciji svih tijela i dijelova društva u rješavanju problema demografije u Hrvatskoj.
Predsjednica je rekla da je pitanje demografske revitalizacije sudbonosno pitanje naše budućnosti i da činjenica da je Vlada ustrojila Vijeće za demografsku revitalizaciju pokazuje kako o tom pitanju dijelimo iste poglede. U konačnici Strategija nacionalne sigurnosti prepoznala je demografsku obnovu i revitalizaciju kao jednu od devet strateških ciljeva RH.
Podsjetivši na nedavno predstavljene populacijske politike njenog tima kojoj je cilj bio postaviti okvire za sveobuhvatni akcijski plan demografske revitalizacije koja će obuhvatiti ne samo populacijsku politiku već i promjenu stanja u državi.
Podsjetila je na negativni prirodni prirast bilo da je riječ starenju i umiranju i niskoj stopi fertiliteta, bilo da je riječ o migracijama iz ruralnih dijelova u urbane ili u druge države i to pretežno mladog stanovništva. "To utječe i na sastav stanovništva, ali i radne snage, a u konačnici na mirovinski, zdravstveni i sve druge sustave. Riječ je o ne samo financijskim potporama obitelji već o jednom širokom rasponu mjera koje su prije svega usmjerene na gospodarski rast i razvoj", dodala je.
Krajnji je cilj postići jednake uvjete onima koji postoje u državama u koje nam trenutno odlaze posebno mladi ljudi, rekla je dodavši da je cilj razvoj i kvantitativnih, poput povećanja broja stanovnika, kao i kvalitativnih mjera usmjerenih na jačanje ljudskih resursa. Upravo ljudski resursi danas predstavljaju glavni resurs za rast i razvoj nekog gospodarstva, istaknula je.
Ljudski kapital danas predstavlja osnovni čimbenik rada i razvoja, ocijenila je i dodala kako u strukturi modernih razvijenih država on predstavlja oko 70 posto sveukupnog kapitala. "Mi taj kapital ubrzano gubimo i zato je dobro da smo sjeli zajedno i da u toj sinergiji i koordinaciji krenemo u na razvoj mjera koji će uključivati sve pore društva", rekla je.
Podsjetivši na mjere koje je njezin ured već predstavio kazala je kako želi čuti osvrt članova Vijeća na mjere koje je njezin ured već predstavio kako bismo zadržali neophodnu sinergiju i koordinaciju. Iznijela je podatke prema kojima će Hrvatska 2051. godine izgubiti oko 1,1 milijun ljudi u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine i kazala kako su procjene da u Hrvatskoj danas živi manje od 4 milijuna stanovnika sa snažno izraženom neravnotežom u dobnom sastavu. Sve nam više pada udio mladih, a raste udio starijeg stanovništva.
Naglasila je kako će se povećavati broj tzv. mrtvih naselja, točnije onih u kojima nitko ne živi ili samo starije stanovništvo te da je prisutan veliki egzodus mladih u države EU-a. Stvarni broj je i 2,6 puta veći u odnosu na službenu statistiku i iznosi oko 250 tisuća", kazala je i naglasila potrebu povratka tih ljudskih resursa u koje je država toliko uložila. Dodala je kako je lani Hrvatsku napustilo oko 80 tisuća ljudi većinom mladih. "Sve ono što planira Vlada u velikoj mjeri poklapa se s onim što sam i ja predložila", istaknula je i naglasila potrebu za snažnim paketom mjera. Dodala je da je svjesna kada je predložila ove mjere da se one ne mogu primijeniti odmah i sada, već da su to srednjoročne i dugoročne mjere.
Nužne su mjere snažne razvojne politike ali i pronatalitetne politike te u konačnici politike useljavanja, smatra predsjednica. I u prošlosti su postojali ambiciozni planovi demografske obnove koji nisu dali rezultate, a izostanak tih rezultata predsjednica je objasnila nedostatkom koordinacije i praćenja tih mjera. "Ohrabruje me ono što sam čula danas za sve ono što planira Vlada kako bi smo stvorili iste uvjete kao i države u koje nam se iseljavaju ljudi", kazala je. Izrazila je nadu da će se naći zajednički dogovor poput onoga koji je postojao kada je Hrvatska ulazila u Europsku uniju.