Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) uvijek će savjetovati Hrvatsku ususret nedoumicama budućnosti, kao što se zauzimala i za europski put Hrvatske, istaknuo je u ponedjeljak predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt na proslavi Dana HAZU i tradicionalnoj dodjeli nagrada te vodeće hrvatske znanstvene i umjetničke institucije.
Predsjednik HAZU istaknuo je kako se ove godine Dan HAZU obilježava u znaku dviju važnih stotih obljetnica - 100. obljetnice prijenosa posmrtnih ostataka hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novigrada i njihova ukopa u kriptu zagrebačke prvostolnice kojima su se, podsjetio je, prije točno jednoga stoljeća, a dan prije njihova ukopa u zagrebačkoj prvostolnici, u palači HAZU, gdje je bio izložen sarkofag s njihovim zemaljskim ostatcima, poklonilo stotinjak tisuća građana.
Akademik Neidhardt dodao je kako mu je čast spomenuti još jednu, a k tomu i puno veseliju 100. obljetnicu - osnivanje Umjetničkoga razreda Akademije kojemu sada pripadaju VI. Razred za književnost, VII. Razred za likovne umjetnosti i VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju što će se, najavio je, svečano obilježiti na jesen ove godine.
Osnutak Akademije
Datum osnivanja Akademije - 29. travnja 1861. označio je i početak procesa prerastanja Hrvata iz objekta stoljetnih zavojevača u subjekt modernosti nacije, istaknuo je Neidhardt.
Vjerna svojemu utemeljitelju Josipu Jurju Strossmayeru, Akademija od tada sve do danas, ocijenio je njezin čelnik, pridonosi razvoju hrvatske znanosti i umjetnosti i njihovu uključenju u svjetske tokove čime usmjerava napredak i razvoj hrvatskoga društva u cjelini, te u diseminaciji najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu.
Dodao je kako znanost, obrazovanje i profesionalna kompetentnost postaju tako, po osnivanju Akademije, okosnica napretka Hrvatske, a otklon od svake vlasti omogućila je da Akademija o svemu ima slobodnu prosudbu bez političkoga ili bilo kojega drugog utjecaja.
HAZU će i nadalje savjetovati Hrvatsku ususret nedoumicama budućnosti
Čelnik HAZU ocijenio je kako je temelj današnjega rada Akademije jedinstvo nacije bez podjela po bilo kojoj osnovi za prijeko potreban napredak. Uz napomenu kako je Akademija u posljednje vrijeme sve više društveno relevantna zahvaljujući svim akademicima, a naročito pod vodstvom dosadašnjega predsjednika akademika Zvonka Kusića, Neidhardt je poručio - neka tako i ostane pod novim vodstvom.
Posebice se osvrnuo na put koji je Hrvatska prešla kako bi bila "vraćena u legitimni ustroj Europe, u svoju originalnu kulturnu pripadnost u kojoj je europeizam hrvatske kulture zračio poviješću i u kojoj je, unatoč svim izazovima, Hrvatska ostala nezaobilazna činjenica u globalnoj humanoj aglomeraciji".
Podsjetio je kako je Akademija ukazala na presudnost europskoga puta Hrvatske prije referenduma o pristupanju Europskoj uniji, te ustvrdio kako će "HAZU i nadalje uvijek savjetovati Hrvatsku ususret neizvjesnostima fenomenologije budućnosti".
Petero laureata primilo Nagrade HAZU za 2018.
Svečanost dodjele Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća tradicionalno se, već četvrt stoljeća, održava u sklopu proslave Dana Akademije. Za prošlu godinu petero je laureata te nagrade koje je proglasila predsjednica Odbora za dodjelu Nagrade HAZU akademkinja Koraljka Kos i sažela obrazloženja zbog kojih su im i dodijeljene nagrade.
Podsjetila je kako je odluka o dobitnicima nagrade donesena tajnim glasovanjem na sjednici 27. ožujka ove godine te su za područje prirodnih znanosti i matematike dodijeljene dvije nagrade - prof. dr. sc. Zlatku Drmaču za niz od deset znanstvenih radova objavljenih u periodu od zadnjih pet godina u međunarodnim časopisima, od kojih se posebno ističe ACM Transactions on Mathematical Software i SIAM Journal on Scientific Computing, povezanih u znanstvenu cjelinu pod nazivom "Razvoj robusnih numeričkih metoda linearne algebre za znanstveno računanje s primjenama u prirodnim i inženjerskim znanostima" i dr. sc. Nikoli Pernaru za knjigu "Tlo - nastanak, značajke, gospodarenje" koju je 2017. objavio Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prvi je sveučilišni udžbenik iz toga područja nakon niza godina.
Laureatkinja za područje filoloških znanosti je dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga za knjigu "Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena" što ju je prošle godine objavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, za područje književnosti nagradu je primio član suradnik HAZU Ratko Cvetnić za knjigu "Blato u dvorištu", a za područje tehničkih znanosti izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, za 20 znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima povezanih u znanstvenu cjelinu pod nazivom "Povećanje učinkovitosti pogona i integracije obnovljivih izvora energije korištenjem spremnika energije" .
U ime nagrađenih zahvalio je Ratko Cvetnić istaknuvši kako su "nagrađeni ljudi oni koji, kako je to rekao Voltaire, obrađuju svoj vrt, prolazeći pritom kroz razna stanja koja uključuju i sumnje, napor, samoću...".
Priznanja "iz visoke promatračnice" potvrda su pak, rekao je, da netko vidi naš vrt i njegove plodove. Smatra kako je HAZU institucija koja je dužna zadržati kriterije i, u ime nagrađenih, obećao je kako ih "visoka priznanja neće pokvariti da ne obrađuju svoj vrt".
U glazbenome dijelu programu nastupili su violinist Orest Shourgot koji je svirao na skupocjenoj violini King i Domagoj Guščić na klaviru, a izveli su "Suitu u starinskom stilu" iz 1972. Alfreda Schnittkea (1934. - 1998.).
Među brojnim uzvanicima i gostima bili su i bivši predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić i bivši predsjednik Republike Ivo Josipović, potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner te predsjednik Vlade Andrej Plenković.