U razgovoru za Jutarnji list izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt otkriva koliko će dugo djelatnici HCK-a morati ostati na području pogođenom potresom, tko će sve imati pravo na jednokratnu novčanu pomoć i je li sustav bio spreman za ovakvu krizu.
Prošlo je skoro tri tjedna od potresa 29. prosinca 2020. Kako ste zadovoljni stanjem na terenu, organizacijom i suradnjom?
Tog 29. prosinca bili smo prisutni u Gradskom društvu Crvenog križa Petrinja s našim timom stručnjaka za djelovanje u kriznim situacijama. Dakle, mi smo se već zbog potresa 28. prosinca spremali za djelovanje. Krenula je mobilizacija naših interventnih timova, najvažnijeg segmenta djelovanja Crvenog križa u kriznim situacijama, i vrlo smo brzo formirali infrastrukturu i započeli s prihvatom humanitarne pomoći.
Dobro, to je bilo tada. Kakva je danas situacija?
Pa možete vidjeti da je Hrvatski Crveni križ u međuvremenu, osim u dijelu logistike, napravio ogromni iskorak. Svjesni smo da smo veliki i da smo infrastrukturno možda najsnažniji u tom humanitarnom djelovanju. Pozvali smo vjerske i humanitarne organizacije koje trenutno djeluju na potresom pogođenom području da se udružimo. Da napravimo humanitarni klaster koji smo podijelili u dva stupca - u dio koji se bavi psihosocijalnom pomoći i dio koji se bavi logistikom kako bismo još jače djelovali. Mi danas apsolutno vladamo situacijom.
Najvažnije je da se smanjio broj problema koji se odnose na dojam. Naš najveći problem u početku, na što smo gubili jako puno energije, odnosio se na dojam ljudi da nešto ne valja. Međutim, moramo biti svjesni da je ovo bilo ratno stanje i da teren strahovito razveden i da je bilo jako teško u prvih 48 sati obići baš sve. Međutim, nakon trećeg, a pogotovo četvrtog dana vladali smo situacijom.
Koliko sada imate volontera na terenu?
Na početku smo imali oko 30 naših profesionalaca i 50-ak članova interventnog tima. Najveći broj volontera bio je 2. siječnja kad ih je bilo 635. Sada ulazimo u fazu kada povećavamo broj profesionalnog osoblja. Prije neki dan imali smo ih oko 80, a članova interventnih timova oko 150. Broj spontanih volontera sada je sve manji jer ulazimo u fazu kad su ljudi počeli raditi, a studenti i učenici vraćaju se svojim obvezama. Dakle, sada dominantno imamo ljude koji znaju kako se postupa u ovoj situaciji.
Dakle, sad je nastupila nova organizacijska faza. Što je sad pred vama?
Pred nama je dugotrajna operacija na ovom terenu koja će trajati između 6 mjeseci i godinu dana. U sljedećem razdoblju bit će iznimno važno kvalitetno logistički pokrivati teren i kvalitetno odraditi psihosocijalnu pomoć stanovništvu. U ovakvim događajima imate nekoliko jako kritičnih trenutaka za ljude. Dakle, imate situaciju kada su ostali bez svog doma i nakon toga su dobili ili će dobiti neku vrstu pomoći koja će im na trenutak dati signal da nisu sami.
Međutim, nakon mjesec dana u kontejneru ili kamp-kućici oni će shvatiti da je to stres za njih i počet će borba za što brži povratak u svoj dom ma kakav god on bio. Svjesni smo toga i pružat ćemo pomoć. Tu će iznimno važno biti pružanje psihosocijalne pomoći. Hrvatski Crveni križ postao je centar za sve psihologe, socijalne pedagoge, psihijatre.
Kad bi tih godinu dana prisutnosti na terenu razdijelili na nekoliko faza, u kojoj ste sada fazi?
Kad bismo to vrijeme podijeli na trećine, rekao bih da smo na kraju prve trećine koja je najkraća, najgora i najintenzivnija. Sada dolazimo u mirniju fazu kada će javni radovi zamijeniti brojne volontere na terenu. To je jako važno, jer je važno da ljudi ovdje ostanu. Moramo im dati im priliku da rade, da privređuju i na taj način štititi njihovo dostojanstvo.
Nedostaje li vam nešto od humanitarne pomoći?
Potrebe se na gotovo na dnevnoj bazi mijenjaju. Jedan dan nedostaje gumenih čizama, sljedeći dan uljnih radijatora... To rješavamo što je najbrže moguće.
Koliko su vaši timovi dosad podijelili hrane stanovništvu na terenu?
Dosad je distribuirano 413 tona hrane po terenu. Svaki paket ima oko 15 kilograma, što znači da je podijeljeno 27.335 obiteljskih paketa hrane.
Koliki vam problem u zbrinjavanju stanovništva predstavljaju niske temperature?
Razumljivo je da ljudi žele ostati u svojim mjestima, pored svojih kuća, ali to nama koji pomažemo predstavlja dodatni izazov. Kad bih imao pravo na neku želju, onda bih poželio da se obitelji, djecu, starije ljude pošalju u hotele i alternativni smještaj koji im se nudi. Barem dok ne prođe ovaj hladni val.
Ovih dana objavljeni su službeni dokumenti u kojima se navodi da Civilna zaštita i HCK upravo na ovom području nisu spremni borbu s posljedicama potresa. Koliko zapravo lokalne zajednice ulažu sredstava u obuku i opremu interventnih službi?
Da bi se netko pripremao, mora imati određene resurse. Pa čak i volonteri su u računovodstvenoj kategoriji trošak. Financije definitivno određuju spremnost i brojnost u Hrvatskom Crvenom križu. Imamo podršku i župana i Županije, ali ni oni ne mogu pomoći više nego što ih obvezuje zakon, a to nije dovoljno. Mi smo bili svjesni da naša društva na ovom području nisu dovoljno pripremljena za odgovor na ovu krizu. Zato smo vrlo brzo donijeli odluku da naše nacionalno društvo preuzme upravljanje krizom jer smo svjesni da gradska društva Petrinje, Siska i Gline nisu mogla sama odraditi aktivnosti koje se očekuju od njih.
Pokazuje li ova situacija da interventne postrojbe za krizne situacije više ne bi trebale ovisiti o proračunima lokalnih zajednica?
Imamo ogromnu sreću da možemo koristiti sredstva Europske unije. Proračun Civilne zaštite na europskoj razini kreće se u milijardama eura, a mi taj mehanizam dosad nismo ozbiljnije koristili. Imamo sjajne ljude, ali smo "tanki" s opremom za djelovanje u kriznim situacijama. U sklopu Ministarstva unutarnjih poslova radi se projekcija potreba koja će se prijaviti u ovoj novoj financijskoj perspektivi do 2027. godine. Na nama je da na vrijeme napravimo strateške dokumente i dođemo do sredstava iz europskih fondova. U Hrvatskom Crvenom križu već smo definirali troškove sofisticirane opreme u visini od 12 milijuna eura.
Vi i vaši djelatnici na ovom području ostat ćete još jako dugo.
Hrvatski Crveni križ bio je u najjačem sastavu kada se dogodio najjači potres 29. prosinca i to nas je obvezalo da ne napuštamo ovo područje dok god se život ne vrati u normalu. Dok god to bude trebalo, bit ćemo ovdje s ovim ljudima.