Gospodine Andrejas, čestitam vam što je rudarska greblica uspjela postati 29. hrvatski proizvod zaštićen na razini EU. Kada ste osnovali Udrugu Rudarska greblica i zašto ste je odlučili zaštititi?
- Zahvaljujem na čestitkama. Priča o zaštiti počela je 2007. godine, kada je zahvaljujući KUD-u Oštrc priprema rudarske greblice uvrštena na popis hrvatske nematerijalne baštine pri Ministarstvu kulture. Vremenom smo shvatili da ta vrsta zaštite ne štiti recept i pripremu greblice na način kako smo to željeli. Naime, popularizacijom greblice počelo se događati da su se na tržištu počele pojavljivati razne verzije rudarske greblice, a koje su svojim izgledom i okusom, receptom i načinom pripreme odstupale od tradicionalnog recepta. Zato smo osnovali Udrugu Rudarska greblica s ciljem zaštite na razini EU.
Kako je uopće nastala greblica koja čuva uspomenu na rudarsku tradiciju samoborskog kraja?
- Priča o rudarskoj greblici veže se uz priču o rudarenju u Rudama. Kažu da su greblicu žene pripremale svojim muževima koji su radili težak posao u obližnjem rudniku Svete Barbare. S obzirom na to da je rudarska greblica nutritivno bogato jelo, pogotovo verzija s orasima, omogućavala je rudarima da na greblici odrade smjenu u rudniku.
Greblica je zapravo tradicionalni alat kojim se zagrijavao žar u pećima. Što čini onu pekarsku?
- Ne, greblica je alat kojim se razgrtao žar u krušnim pećima. Upravo po tom alatu, odnosno po obliku alata kolač je dobio ime. Riječ je o istoj greblici, razlika je samo u načinu pečenja.
Što ste sve morali priložiti u dokumentaciji za opravdanost zaštite na europskoj razini?
- Prvi korak u procesu zaštite je bio ostvariti uvjete za zaštitu na nacionalnoj razini i dokazati povijest kroz pisane tragove, proizvodnju, izvornost recepta. Ogroman je to posao, no suradnja članova Udruge Rudarska greblica, KUD-a Oštrc, Pekarnice Nikl i udruge koja nam je izrađivala specifikaciju te zajednička želja za postizanjem cilja pomogla nam je da taj proces obavimo brzo pa smo u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede predali zahtjev za zaštitu proizvoda u EK. Nakon toga slijedi još dodatnog posla oko specifikacije, provjere, mjerenja i dokazivanja...
Koliko je bilo ili ima sličnih proizvoda u zemljama EU i po čemu je greblica posebna?
- Nemamo podatak o sličnim proizvodima, a rekao bih da je greblica posebna zbog svoje priče i prošlosti, vezom s rudnicima. Zanimljivo je da je rudarska greblica nekada bilo siromašno jelo, a danas je, eto, postala europski brend.
Vremenom su se razvile različite recepture s različitim nadjevima. Koji sastojci su neizostavni, a koji nikako ne mogu ići u greblicu?
- Obavezno je ručno valjano tanko tijesto te nadjev od svježeg sira s dodacima. Tako postoji verzija nadjeva od sira, od sira i oraha, sira i zelenog povrća (špinat, blitva, metvica) te sira i žute mrkve. Postoje razne verzije dodataka koje znam susresti na Danima rudarske greblice, gdje već tradicionalno održavamo natjecanje u izradi greblica. Sjećam se neobične verzije zelenog povrća s porilukom, što možda neke domaćice i pripremaju, no taj sastojak nikako ne ide u zaštićenu recepturu.
Dakle, da definiramo. Koji je originalni recept i postupak pripreme?
- Originalni recept je zaštićen i dostupan u službenim dokumentima Ministarstva poljoprivrede i EK. Uz razne verzije recepta kojima je preplavljen internet, kaže se kako pravu rudarsku greblicu zna napraviti samo pravi rudar ili rudarica jer su za izradu rudarske greblice potrebne posebne umješnosti koje se prenose s generacije na generaciju.
Gdje se ona sve proizvodi i gdje se može kupiti?
- Proizvodi se u Rudama u Pekarnici Nikl koja je trenutačno jedini certificirani proizvođač. Rudarsku greblicu možete kupiti u maloprodajama Pekarnice Nikl u Rudama i Samoboru. Prodajemo je i u smrznutoj verziji koja je dostupna u nekoliko trgovina zdrave hrane u Zagrebu.
I kremšnita je dobila priznanje. O kakvoj je zaštiti kod njih riječ?
- Riječ je o proglašenju kremšnite kao nematerijalnog kulturnog dobra RH, isto onakvo kakvo smo mi ostvarili 2007. godine. Čestitamo im!
Nažalost, ove godine će samoborski fašnik biti samo virtualan.
- Fašnik nedostaje jer to je dio nas i naše kulture. Mi kao Pekarnica Nikl i dalje tradicionalno proizvodimo domaće krafne, kao omiljenu fašničku poslasticu.