Dodjela počasnih generalskih činova sedmorici umirovljenih časnika pala je sjenu zbog novog sukoba predsjednika Republike i ministra obrane, ovaj put zbog kriterija za dodjelu počasnih činova.
Ured predsjednika tvrdi kako Mario Banožić, "otkad je ministar, nije ni prstom maknuo da predsjedniku Republike predloži kriterije, a nastavio je bezobrazno opstruirati i nakon što mu je Ured predsjednika Republike 26. srpnja 2021. poslao dopis kojim je od njega zatraženo žurno dostavljanje prijedloga kriterija", navode iz predsjednikova Ureda te dodaju da im Banožić nikad nije odgovorio.
U Zakon o službi u Oružanim snagama 2018. ponovno su uvedeni počasni činovi čija je dodjela u ingerenciji predsjednika Republike. Kriterije i postupak za predlaganje propisuje predsjednik na prijedlog ministra obrane. Iz Ureda predsjednika moglo se čuti kako su kriteriji trebali biti doneseni u roku šest mjeseci od donošenja zakona, ali to dosad nije učinjeno te zbog toga prozivaju ministra Banožića. No, činjenica je da je to prvotno bila zadaća ministra Damira Krstičevića u čijem je mandatu izmijenjen zakon, a on u dvije i pol godine nije uspio predložiti kriterije.
"Svi ili nitko"
U Ministarstvu obrane neslužbeno tvrde kako obveza sastavljanja kriterija u roku od šest mjeseci za ovakvu odluku ne vrijedi jer nije riječ o provedbenom propisu. No, bez obzira na to što kriteriji nisu propisani, predsjednik je dodijelio počasne činove. Među unaprijeđenima su i četvorica stožernih brigadira koji su 2000. godine umirovljeni, njihov je čin ukinut i dosad su zapravo bili bez čina te im je dodjelom generalskog čina ispravljena nepravda. U Hrvatskoj je do srijede bilo 17 umirovljenih stožernih generala, a počasni generalski čin dobila su njih četvorica. Naši sugovornici postavljaju pitanje prema kojem su kriteriju odabrani baš oni kad kriterija nema. Ili su trebali dobiti svi, ili nitko.
Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, umirovljeni general Marinko Krešić, rekao nam je da je Generalski zbor predložio Uredu predsjednika osobe za počasne činove. "Među našim članovima bilo je deset umirovljenih stožernih časnika. Imali smo povjerenstvo koje je predložilo osobe, a Upravni odbor HGZ-a potvrdio je njegovu odluku. Ured predsjednika prihvatio je naš prijedlog. Riječ je o istinskim herojima Domovinskog rata i oni su to zaslužili", ističe Krešić, dodajući kako će i ostali stožerni brigadiri biti promaknuti u budućnosti.
Za počasni čin brigadnog generala bio je predložen i Marko Lukić, prvi zapovjednik ATJ Lučko. No, on je odbio primiti ovaj počasni čin jer je u mirovinu otišao u zvanju glavni inspektor hrvatske policije - general bojnik HV-a. Počasni čin je odbio jer smatra kako bi primanjem ovog čina bio degradiran te bi mu bila umanjena njegova prava.
Bez dogovora
Umirovljeni general Pavao Miljavac tvrdi kako je prošlih godina Ministarstvo obrane nekoliko puta slalo HGZ-u prijedloge kriterija za dodjelu počasnih činova, ali nikada nije postignut dogovor. I u MORH-u nam je neslužbeno rečeno da su prijedlog kriterija pokušali usuglasiti s Generalskim zborom i braniteljskim udrugama, ali se nije uspjelo. Od HGZ-a se tražio popis osoba kojima bi trebalo dodijeliti počasni generalski čin kako se svake godine ne bi promicala grupa po grupa stožernih časnika, ali na kraju od toga nije bilo ništa.
Nepostojanje kriterija je predsjednik Zoran Milanović iskoristio kao izgovor da činove dodijeli bez konzultacija s ministrom obrane. "Nisam mogao više čekati i odlučio sam, i tako ću raditi ubuduće, da kao vrhovni zapovjednik obavim svoju dužnost", izjavio je predsjednik.
Milanović je, među ostalima, promaknuo i Đuru Matuzovića, zapovjednika HVO-a, kojemu se u BiH trenutačno sudi za ratne zločine. On i još devet bivših pripadnika hrvatskih snaga optuženi su za sudjelovanje u ubojstvima, mučenjima i nečovječnom postupanju prema zatvorenicima.