Nakon najave da bi pravosudni službenici i namještenici mogli do kraja zaoštriti štrajk te prestati raditi hitne poslove, a odrađivati samo nužne, jer im od danas za vrijeme provedeno u štrajku neće biti isplaćene plaće, nitko zapravo nije jasno odredio ni što su hitni ni što su nužni poslovi na sudovima i u državnim odvjetništvima.
Jedan od rijetkih, ako ne i jedini, koji je odmah reagirao i jasno odredio pravila je predsjednik Županijskog suda u Rijeci Vlado Skorup.
On je u petak donio "Naredbu" kojom je jasno precizirao koje poslove sudski službenici njegova suda moraju odrađivati i tko će odlučivati o tome što se i u kojim slučajevima mora odrađivati. Svoju naredbu Skorup temelji na odredbama Zakona o sudovima te Sudskog poslovnika.
"Tijekom štrajka sudskih službenika i namještenika, zbog opasnosti od nastupanja nenadoknadive štete i mogućnosti povrede Ustavnih prava, nužno je organizirati rad na sljedeći način:
- prijemna pisarnica mora zaprimiti i upisati svu pristiglu poštu i spise te ih dostaviti ostalim pisarnicama;
- obavezno je otpremati hitne pošiljke kao i one u kojima je donijeta odluka unatoč štrajka;
- sve pisarnice moraju zaprimiti pristiglu poštu i spise, te ih dostaviti sucima, koji će potom moći utvrditi u kojem predmetu je postupanje žurno i nužno;
- voditeljice pisarnica dužne su odrediti službenicu, na način da za vrijeme štrajka uvijek jedna od njih bude u pisarnici, radi organiziranja rada na prethodno navedeni način;
- na Kaznenom odjelu obavljanje nužnih poslova odnosi se na spise u kojima je okrivljenik u istražnom zatvoru (istražno ročište, rasprava, sjednica vijeća, pisanje i otprema odluka, izdavanje dozvola i potvrda za posjete), sva dežurstva u istrazi, zatim postupci u kojima su okrivljenici maloljetnici, iii su žrtve djeca i maloljetnici, kao i svi postupci u kojima prijeti nastup zastare kaznenog progona u roku od 2 godine, također u svim spisima starijim od 10 godina, te postupanje u spisima iz nadležnosti Zakona o izvršavanju kazne zatvora;
- na Građanskom odjelu obavljanje nužnih poslova odnosi se na postupanje u spisima prema osobama iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, u predmetima iz Obiteljskog zakona, te u predmetima u kojima je donesena privremena mjera, kao i u svim spisima starijim od 10 godina;
- u svim, po zakonu hitnim postupcima i tamo gdje prijeti nenadoknadiva šteta, potrebno je obavijestiti stranke i odvjetnike o tome da će se ročište održati unatoč štrajku.
Ova naredba stupa na snagu odmah."
Predsjednik Županijskog suda u Rijeci u obrazloženju se između ostaloga pozvao na Naredbu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 9. lipnja 2023., kojom je naloženo predsjednicima sudova organiziranje rada na sudovima tijekom trajanja štrajka, radi obavljanju neodgodivih poslova i onih radnji čijim bi propuštanjem iii njihovim neobavljanjem za građane i stranke u postupcima mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.
Pozvao se i na članka 98. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kojim je propisano da pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.
"Stoga, postupajući po toj naredbi predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, cijeneći okolnosti u kojima se štrajk odvija, kao i činjenicu da sudovi, između ostalog, odlučuju i u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, pri čemu za vrijeme trajanja štrajka postoji latentna mogućnost ugroze ustavnih prava, kao i nastanka nenadoknadive štete, odlučeno je kao u izreci ove naredbe", zaključuje predsjednik Županijskog suda u Rijeci Vlado Skorup.