ZAGREB - Nakon što se pojavila u knjižarama u Podgorici i Beogradu, knjiga “Goli otoci Jova Kapičića” u utorak navečer promovirana je i u Zagrebu. Knjiga je zbir intervjua koje nekadašnji drugi čovjek Udbe, kontroverzni Jovo Kapičić dao crnogorskoj novinarki Tamari Nikčević.
Iako je najavio dolazak na zagrebačko predstavljanje knjige, Kapičić se u Novinarskom domu ipak nije pojavio, jer su ga od puta prema tvrdnji promotora knjige u zadnji čas odvratili liječnici.
U intervjuima posljednji živući čelnik Udbe Kapičić govori o Golom otoku čije osnivanje mu je Aleksandar Ranković u jeku obračuna s IB-om povjerio, o uhićenju Daraže Mihajlovića u kojem je sudjelovao, skrivenim stranama Drugog svjetskog rata, pokušaju Udbe da napravi atomsku bombu i ljubavi prema partizanskoj ljepotici koju mu je Tito preoteo Davorjanki Paunović.
Urednik VBZ-a, regionalne izdavačke kuće koja je izdala knjigu, Vladimir Arsenijević je predstavljajući knjigu kazao da je i u Crnoj gori i Srbiji ona izazvala neočekivano žestoke polemike i oštre podjele na one koji Kapičića strastveno i često neargumentirano brane, te na koji ga žestoko i nerijetko neargumentirano napadaju.
Žestina polemika koje je knjiga izazvala, upućuje, ustvrdio je Arsenijević da je tema Golog otoka u svijesti ljudi i nakon šezdeset godina izuzetno živa. Autorica knjige, inače dopisnica sarajevskog tjednika Dani iz Beograda Tamara Nikčević ustvrdila je da je u Jovi Kapičiću imala polemičnog i strastvenog sugovornika koji je žestoko branio ne samo slavne partizanske pobjede poput Neretve i Sutjeske, u kojima je sudjelovao, već i zloglasne metode Golog otoka koje su iz današnje perspektive nebranjive.
Za povjesničara Tvrtka Jakovinu knjiga Kapičićevih intervjua vrijedan je izvor za povijesnu građu, pogotovo za temu Golog otoka koja je u javnu raspravu ušla kasno i to kroz literaturu i film, a za čije hladno prorađivanje nije bila stvorena klima kako u Jugoslaviji, tako ni u današnjim državama nastalim njezinim raspadom. Promociji su uz ostale prisustvovali i bivši predsjednik Stjepan Mesić te dvojica njegovih savjetnika Budimir Lončar i Boro Vučković, književnik Predrag Matvejević i crnogorski veleposlanik u Hrvatskoj Boro Rakočević.