ZAGREB - Premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović drži da bi uspjeh Kukuriku koalicije na predstojećim izborima za Europski parlament bilo zadržavanje sadašnje "pozicije izjednačenosti" s glavnim političkim konkurentom.
Milanović je danas u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" kazao kako bi uspjeh na europarlamentarnim izborima bio "održati poziciju koja je sada, a to je pozicija izjednačenosti".
"U ovako teškoj situaciji, dvije i pol godine u mandatu, s tek prvim pokazateljima oporavka, biti izjednačen s političkim konkurentom, nije loše", smatra Milanović.
Ocijenio je kako je "opasno" ono što se nudi kao "glavna alternativa" Kukuriku koaliciji. "To je kriminal, nepotizam, rođaštvo i to ljudi koji se ne mijenjaju. Ti isti ljudi koji su to radili s pozicija moći i vlasti dok su bili u bivšoj vladi... To su ljudi establishmenta, iz one vlade, koji sad vode stranku", izjavio je Milanović. "Ti ljudi uopće se ne bi smjeli baviti politikom" jer su, ustvrdio je, "radili takve zlouporabe da se ne bi uopće smjeli baviti javnim poslom".
Na pitanje kako će na rezultate europarlamentarnih izbora utjecati nedavna smjena Slavka Linića s mjesta ministra financija te konstantni pad popularnosti stranke, Milanović odgovara - "vidjet ćemo hoće li pomoći ili naštetiti".
Napominje da Linić nije smijenjen radi dojma "nego zbog stava i principa i zbog toga da bi vlada mogla funkcionirati normalno".
"A istina je voda duboka, kao što su neki govorili. Vrlo brzo će se pokazati što je točno, a što ne. Pri čemu, još jednom naglašavam, niti priželjkujem niti želim govoriti o bilo čijoj kaznenoj odgovornosti, ali o političkoj odgovornosti meni i vladi - da. To je moja dužnost, vidjet ćemo kako će ljudi reagirati", kazao je.
Za bivšu ravnateljicu Porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec rekao je da je bila samo zviždačica koja je upozorila na pojavu, a ne na bilo čiju odgovornost (to je ono što treba tek istražiti). Ako je istina da je ona potpisala sporne dokumente znači da je bila spremna izložiti samu sebe i to posebno cijenim, naglasio je premijer Milanović. Prema njegovim riječima, za slučaj Spačve znao je od kraja veljače, i od tada je tražio odgovore. Kad ih nisam dobio u dva mjeseca, već u zadnji tren preko medija, bio sam prisiljen rješavati to smjenom, rekao je premijer, a premosi HRT.
U slučaju da se pokaže da bivši ministar Slavko Linić nema veze sa slučajem, Milanović je rekao da mu se neće ispričati jer se nema zašto. Ne upirem prstom ni u koga, ali nije se radilo na način koji sam zahtijevao, ne možemo zajedno raditi pod uvjetima da se pod svaku cijenu štite ljudi koji su u sukobu interesa, rekao je premijer.
Naglasio je da je posebno nezadovoljan reakcijom i odgovorima u slučajevima predstečajnih nagodbi, a tražio ih je na političkoj razini. Kaže kako za to postoje brojne činjenice i svjedoci. Nikome se neću ispričavati zbog nečega što nisam reako, ponovio je te naglasio kako traži čiste ruke SDP-a. Kako bi SDP ostao nepoljuljan u javnosti moramo raditi transparentno i odgovorno posebno u slučaju predstečajnih nagodbi koje su visoko arbitrarne i diskrecijske, dakle tu se netko nagađao u ime države, a to nije bila čelnica porezne uprave ni ministar financija, već treća, četvrta osoba i tražio sam rekaciju jer me na to potaknula čelnica Porezne uprave.
Za povjerenje građana, pak, dodaje premijer, teško se izboriti. "Za to treba puno strpljenja i upornog rada, a vjerujem da će uporni rad Vlade ljudi prepoznati kad bude najvažnije, na europskim izborima te na parlamentarnima na kojima se odlučuje o duši i licu Hrvatske", rekao je.
Odbacio je zahtjeve oporbe za prijevremenim parlamentarnim izborima, kazavši kako se oni ne raspisuju dok u Saboru postoji stabilna parlamentarna većina. "Dok imate podršku iz Sabora ne raspisujete izbore jer je to neodgovorno, to je bijeg", rekao je.
Posljednje podatke koji govore o rastu industrijske proizvodnje, izvoza i potrošnje Milanović vidi kao pokazatelj dobrih trendova.
Ističe da će Vlada pružiti sve moguće uvjete onima u Hrvatskoj koji su spremni izaći na tržište Europske unije, a po pitanju reformi zdravstvenog, mirovinskog i obrazovnog sustava kaže kako je za njih potrebno vrijeme.
To su, rekao je, dugotrajni i mučni procesi gdje treba računati i na određenu razinu suglasja, "ne potpunog konsenzusa, jer to je nemoguće, ali tu treba vremena".
"I nisam oduševljen s onim što smo napravili, ali mi nešto radimo, a naši prethodnici godinama nisu radili ništa i sustav se urušavao i upropaštavali su ga. Sada je teško, ali ipak radimo", rekao je premijer.
Potvrdio je da će vlada u saborsku proceduru uputiti zakonske izmjene kojima će se pravo na puni iznos dužnosničke plaće po prestanku obnašanja dužnosti smanjiti sa šest mjeseci na tri mjeseca.
"Da, to je moj prijedlog, odnosno o tome je prije mene govorio Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti). O tome smo nas dvojica razgovarali prije pola godine. Čini se da bi to bilo u redu", rekao je Milanović.
Govoreći o najavljenom otpisu dugova građanima, premijer navodi da će se otpisivati mali dugovi, do deset tisuća kuna i to onima koji su, prema preciznoj evidenciji, socijalno ugroženi, koji nemaju imovine.
"Ne onima koji su ušli u dugove u nekretninskom biznisu, oni će ići u osobni stečaj", dodaje.
Porez na kamate na štednju iznosit će 12 posto, i bit će jedan od najmanjih u Europi, a plaćat će se samo na ušteđevinu veću od pola milijuna kuna, napominje.
"Dakle, to se neće odnositi na najveći broj naših građana", ističe Milanović.
Inicijativu predsjednika Ive Josipovića za sveobuhvatnim ustavnim promjenama Milanović vidi kao dobar doprinos debati o sadržaju Ustava, na koji i sam ima puno primjedbi, ali sumnja da se promjene Ustava mogu i provesti s obzirom na potrebnu dvotrećinsku većinu u Saboru.
Nadalje, premijer Zoran Milanović ocijenio je da će se Vlada i mađarski MOL morati u pregovorima dogovoriti oko načina upravljanja Inom u cilju održivosti rasta te kompanije.
Milanović je kazao da ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, kao šef pregovaračkog tima, ima njegovu punu podršku te dodaje da ministru nije lako jer je naslijedio "smeće od odnosa koje mu je netko ostavio".
Vlada i MOL, dodaje premijer, moraju se dogovoriti oko načina upravljanja, u cilju održivosti rasta kompanije.
"Vrijednost dionice Ine je u interesu i ljudima u Budimpešti. To je i njihova imovina. Isto vrijedi i za onih 4-5 posto koje imaju naši mirovinski fondovi, dakle to je udio naših budućih mirovina. Tu je više interesa, mislim da ćemo morati malo hladnije glave više raditi", ustvrdio je.
Vlada je vlasnik 44,84 posto Ininih dionica, MOL posjeduje 49,08 posto, a ostatak dionica imaju hrvatski mirovinski fondovi.
Prošle srijede održan je četvrti krug pregovora između Vlade i MOL-a te je dogovoreno da će se sljedeći krug razgovora održati do kraja mjeseca.
U ponedjeljak su, pak, u javnosti objavljeni podaci analize koju su napravili Vladini konzultanti, američka konzultantska tvrtka AT&Karney te Oil & Gas Consulting, koja ukazuje da je MOL nakon preuzimanja Ine hrvatsku stranu nepridržavanjem dogovora oštetio za 6,2 milijarde dolara.
Ministar Vrdoljak tim je povodom izjavio da je došao trenutak "kad se moramo suočiti s istinom, a istina je da se Ina uništavala", dok je iz MOL-a poručeno da su predstavljene brojke pogrešne te da je ministar svojom izjavom naštetio ugledu Ine.
Premijer Milanović budućnost Ine vidi u većoj angažiranosti kompanije "u upstreamu i istraživanju, javljanju na natječaje", primjerice na ove natječaje za ugljikovodike.
"Kao da je tu jedan kronični manjak ambicije. To me najviše smeta, jer vidim da Ina tu zaostaje, a odluke u Ini zna se da ipak donose ljudi iz MOL-a većinom", ističe premijer, koji takvo ponašanje ocjenjuje neobičnim. "Nudimo im - javite se na te natječaje. I javljaju se ljudi iz Amerike, velike firme, najveće svjetske kompanije, a iz Ine i MOL-a se ne javljaju. Neobično", kazao je.
Na pitanje novinara hoće li se cijeli slučaj Ine razriješiti pravomoćnom presudom Vrhovnog suda u slučaju Ive Sanadera, koji je nepravomoćno osuđen da je primio mito kako bi MOL-u predao upravljačka prava nad Inom, Milanović odgovara: "Ta presuda će imati određenu težinu u Hrvatskoj, ali u odnosima s MOL-om imat će onu težinu koju joj prida arbitraža, koja time nije obvezana. Vidjet ćemo, nadam se da će to uzeti u obzir".
Hrvatska je u siječnju protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi, kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska traži i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme premijerskog mandata Ive Sanadera.
Koncem studenoga prošle godine, MOL je, pak, zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
Milanović: 'Ukrajina se raspada, Rusija prešla crtu dopustivog'
ZAGREB - Ukrajina se raspada kao država, a Rusiju, koja je u događajima na Krimu prešla crtu dopustivog, treba upozoriti da ju to ne ponese dalje, rekao je premijer Zoran Milanović u srijedu u emisiji Hrvatskg radija "A sada Vlada".
"Činjenica jest da je Rusija prešla crtu dopustivoga događajima na Krimu" i sada gledamo što se događa dalje, kazao je hrvatski premijer, naglašavajući da je situacija u Ukrajini puno kompleksnija od toga da bi se mogla sažeti u dvije rečenice.
"To je država i nacija (Ukrajina) koja je cijelo vrijeme bila u nastajanju i koja se sada pred našim očima raspada", naglasio je Milanović i dodao da taj proces nitko ne kontrolira.
"To je naprosto izmaklo kontroli. To je moje viđenje", rekao je Milanović. Dodao je da Hrvatska, srećom, ne mora zauzimati radikalne političke stavove jer želi s raditi s Rusijom koliko je to moguće. "To će jako ovisiti o njima, tako da tu jako važem riječi".
Milanović je kazao da države članice EU-a nisu jedinstvene u pogledu sankcija prema Rusiji. "Interesi su različiti, prije svega komercijalni interesi nekih država. Nije ista situacija i stajalište Portugala i Španjolske, Njemačke ili Velike Britanije ili Mađarske i Slovačke koje su preovisne o ruskom plinu. Hrvatska je tu negdje u jednoj komotnoj zoni", ustvrdio je Milanović..
Milanović navodi i da je Rusija prošla kroz grozno razdoblje devedesetih godina prošlog stoljeća. "Raspalo se nešto što je u psihi ljudi funkcioniralo kao carstvo, bez obzira na to što je bilo komunističko, granice su dramatično gurnute prema istoku, više nego ikad u 350 godina...i normalno da tu ima puno frustracija kod Rusa. I to treba vidjeti", objasnio je.
Smatra da je toj frustraciji iz ruskog kuta gledanja pridonio i proces širenja NATO-a koji je počeo nakon "što su se Sovjeti dragovoljno povukli iz istočne Europe".
"Vjerojatno su iz svoje perspektive razmišljali da NATO ne smije ići prema istoku, a došao je na 50 kilometara od Sankt Peterburga", navodi Milanović, ocjenjujući kako je i ta čijenica "dio ruske psihe, tereta i frustracije".
"S obzirom na to da ja na to gledam kao Hrvat i hrvatski premijer s relativno sigurne distance, mislim da mogu dosta izoštriti taj pogled. Dakle, treba ih upozoriti da se kontroliraju i da ih to ne ponese, ali tko sam ja da im s pozicije hrvatskog premijera dijelim takve lekcije", zaključio je. ( Hina)