Premijer Andrej Plenković ipak je reterirao: iako je Vladin Središnji ured za demografiju najavio kako će početkom sljedeće godine predložiti zakon prema kojem će naknada tijekom cijelog porodiljnog dopusta biti jednaka punoj plaći, a Plenković to sljedeći dan potvrdio, danas je u Saboru od toga odustao.
Naknadu neće izjednačiti s punom plaćom nego će, kako je rekao, maksimalni mogući iznos naknade podići sa sadašnjih 5654,20 kuna na 7500 kuna.
To, da pojasnimo, ne znači da će roditelji tijekom drugih šest mjeseci nakon rođenja djeteta imati naknadu od 7500 kuna, nego da će im naknada biti jednaka njihovoj plaći, a najviše će moći iznositi 7500 kuna.
Svi oni s manjim plaćama primat će, dakle, manje, a oni s većim plaćama bit će limitirani na novi iznos.
Plenković je najavio i uvođenje očinskog dopusta u trajanju od 10 radnih dana koji će očevi, uz naknadu u visini pune plaće, koristiti neposredno nakon rođenja djeteta i u tom najosjetljivijem periodu biti kod kuće s partnericom i novorođenčetom.
Hrvatska je inače među rijetkim državama, ako ne i jedina, u EU koje nemaju definirani očinski dopust i koja će ga uvesti u najmanjem mogućem trajanju tek sljedeće godine, pred samo isticanje roka koji je odredila europska Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja.
Ta Direktiva, naime, propisuje da sve države članice moraju najkasnije do 2. kolovoza 2022. uvesti očinski dopust u trajanju od najmanje 10 dana.
Susjedna Slovenija takav dopust ima već godinama i traje 25 dana, u Finskoj traje devet tjedana, u Španjolskoj četiri tjedna...