Kako se može zaključiti iz izjave premijera Andreja Plenkovića nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva HDZ-a, ministar gospodarstva Davor Filipović vrhu je stranke predstavio konačnu verziju Zakona o trgovini koji ograničava rad nedjeljom, a koji bi se, nakon godinu i pol dana najava, ovih dana mogao naći u javnoj raspravi.
Radi se, podsjetimo, o Zakonu koji će odrediti da su trgovine u Hrvatskoj načelno nedjeljom zatvorene, osim 16 nedjelja koje odabere sam vlasnik trgovine - to mogu biti, na primjer, sve ljetne nedjelje, ako je trgovcu bitna ljetna sezona, ili sve prosinačke nedjelje ako mu je ključna predbožićna kupnja.
No, izjava premijera Plenkovića nameće još cijeli niz zasad neodgovorenih pitanja te nije sasvim jasno radi li se o premijerovim slučajnim nepreciznostima ili će novi Zakon o trgovini pratiti i cijeli paket drugih zakonskih izmjena.
Tako je, primjerice, premijer (naglasivši da se to ne odnosi na "službe") istaknuo kako "oni koji rade u nekim tvrtkama, a koji ne žele raditi nedjeljom, neće moći dobiti otkaz". Nije jasno na koga se ta izjava zapravo odnosi. Na koje je "tvrtke" premijer mislio? Jasno je da neće zabraniti rad nedjeljom bolnicama ili vatrogascima (to su vjerojatno "službe"), no znači li to da će zaposlenici kafića ili autopraonica koji rade nedjeljom smjeti odbiti raditi bez ikakvih posljedica? Što ako svi djelatnici odbiju raditi nedjeljom?
Budući da je premijer najavio Zakon o trgovini, jasno je da se radi o regulaciji isključivo djelatnosti trgovine te da taj propis ne može regulirati "rad u nekim tvrtkama". Za to bi trebalo izmijeniti i neke druge propise, prije svega Zakon o radu, o kojem je Vlada s poslodavcima i sindikatima pregovarala protekle dvije godine te je konačan prijedlog izmjena prije mjesec dana poslala Saboru na izglasavanje. U njemu takvih odredbi nema, odnosno kod odredbi o rasporedu radnog vremena ne navodi se nedjelja kao iznimka niti mogućnost da se rad nedjeljom odbije.
Također, premijer je posebno naglasio kako će "svi koji rade nedjeljom biti adekvatno nagrađeni", za što mnogi radnici ističu da bi upravo adekvatna nagrada - a ne ova mizerna, kakvu sad primaju - bila dobar motiv za rad nedjeljom. No, ni adekvatnu nagradu ne regulira Zakon o trgovini - ni za trgovce, a kamoli za ostale djelatnosti.
To također regulira Zakon o radu, koji ovaj dio - inzistiranju sindikata unatoč - nije regulirao tako da propiše kolika mora biti minimalna "nagrada" za rad nedjeljom, a da bi se smatrala "adekvatnom". Sada, svjedoče trgovci koji rade nedjeljom, ta je nagrada simbolična, često i sramotno niska - nerijetko za radnu nedjelju dobiju 30-tak kuna više nego za rad običnim danom.
Novi Zakon o radu, čije se izglasavanje čeka, propisuje tek malo detaljnije od postojećeg Zakona što je to adekvatna nagrada. Sadašnji Zakon kaže kako za rad nedjeljom i blagdanom radnik ima pravo na povećanu plaću, ne precizirajući koliko to povećanje mora biti. Forma je, dakle, ispunjena i ako radnik dobije 1 kunu više nego za rad radnim danom.
Novi Zakon pak kaže da će za rad nedjeljom ili blagdanom radnik imati pravo na povećanu plaću "u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu". Ne navodi se koliko je to minimalno "primjereno povećanje" - npr. 50 posto više nego radnim danom - već definira da se "primjerenim povećanjem plaće smatra povećanje koje se redovito isplaćuje za takav rad, a ako ga nije moguće utvrditi, radnik ostvaruje pravo na povećanje koje odredi sud prema okolnostima slučaja".