POVUKAO ZAHTJEV

Preokret u slučaju akademske karijere dr. Banožića: ‘Malo je reći da sam šokiran...‘

‘Dragi prijatelji, nakon puno razmišljanja donio sam odluku...‘

Mario Banožić

 Darko Tomas/Cropix

Ministar obrane Mario Banožić objavio je u utorak poslijepodne kako će povući svoj zahtjev za izbor u naslovnog izvanrednog profesora. Podsjetimo, taj zahtjev proteklih je dana digao veliku buru u akademskoj zajednici, a naveliko se pisalo i o sadržaju knjige (priručnika) ‘E-marketing‘ koju je napisao.

Ministar Banožić na svojoj Facebook stranici napisao je sljedeće:

- Dragi prijatelji, nakon puno razmišljanja donio sam odluku kako ću povući zahtjev za izbor u naslovnog izvanrednog profesora. To činim prije svega iz iskrene želje da poštedim daljnjeg medijskog, javnog i političkog pritiska Ekonomski fakultet u Osijeku, njegove zaposlenike, članove Vijeća te imenovane članove Povjerenstva za provedbu postupka mog izbora.

Malo je reći da sam šokiran količinom negativnosti koje su se slile na račun moga akademskog i znanstvenog rada kojim se bavim gotovo 15 godina, ali i pokušajima da me se prikaže nestručnim, nečasnim i onime koji radi na štetu studenata. Tražene uvjete koje treba ispuniti svaki izvanredni profesor ispunjavam, a odustati od akademske karijere neću, već ću ovaj njezin djelić ostaviti po strani dok obavljam dužnost ministra i člana Vlade Republike Hrvatske, stoji u objavi.

Kako je u ponedjeljak pisala naša novinarka Tanja Rudež, slučaj Marija Banožića danima je tema u medijima i na društvenim mrežama. Iako nije ni prvi ni jedini primjer akademskog napredovanja nekog ministra, Banožićev slučaj izazvao je pravu bujicu reakcija.

Tako je Banožić, u studentskom priručniku koji je nastao u izdanju Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru iznio definicije interneta, ali i elektroničke pošte, za koju je, među ostalim ustvrdio da je brza, jednostavna ali i jeftinija komunikacija u odnosu na običnu poštu. Također, u tom priručniku, Banožić kao primjere najpopularnijih društvenih mreža, navodi Facebook i MySpace.

Dok se mnogi sprdaju s Banožićevim priručnikom "E-marketing", javili se i ogorčeni znanstvenici koji su uz puno rada i muke napredovali u akademskoj karijeri.

Reakcija Divjak

Bivša ministrica znanosti Blaženka Divjak među prvima je na društvenim mrežama reagirala na slučaj Banožić.

- Moralno i etički je jasno da obnašatelji visokih političkih dužnosti kao i ljudi na istaknutim radnim mjestima ne bi u vrijeme mandata smjeli tražiti izbore u znanstvena zvanja. Moralno bi bilo i da ministar obrane odustane od postupka izbora sada kada je njegov ‘priručnik‘ doživio ovako veliki ‘uspjeh‘ i čitanost u RH - rekla je Divjak, redovita profesorica matematike u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu.

- Nažalost, neki su njegovi autorski uradci, na primjer ‘priručnik‘ E-marketing, takvi da je jasno i djeci u osnovnoj školi da su - smiješni. Kuriozitet je da je ovaj "priručnik" dobio i službenu oznaku da se radi o knjizi (ISBN). Po definiciji UNESCO-a knjiga mora imati više od 49 stranica, a kao slučajno ovaj uradak ima 50 stranica slajdova ppt prezentacija - naglasila je Divjak.

Smatra da odgovornost za Banožićev "priručnik" prije svega snosi autor, pa onda tri recenzenta i urednica, ali i Stručno vijeće Veleučilišta u Vukovaru.

Loši profesori - loši studenti

- To stručno vijeće je odluku o odobravanju ‘priručnika‘ donijelo u prosincu 2020. na elektroničkoj sjednici. Za pretpostaviti je da tu nije bilo akademske rasprave o materijalu. To upravni nadzor Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), ali i Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) provjerom kvalitete institucije mogu provjeriti. Odgovoran je ovdje i MZO jer ništa ne poduzima iako je predmet već tjedan dana u javnosti, a može jer veleučilišta, za razliku od sveučilišta, imaju bitno nižu razinu autonomije. Upravno vijeće imenuje izravno ministar, pa i preko njega može zatražiti da se sve ovo provjeri, ali i da se vidi je li ovaj ‘priručnik‘ izolirani slučaj ili se radi o uobičajenoj izdavačkoj praksi - upozorila je Blaženka Divjak.

Boris Podobnik, jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika na području društvenih znanosti, upozorava na korupciju u hrvatskoj akademskoj zajednici.

- Mislim kako je svakome jasno da profesori s FER-a ne moraju protežirati svoje studente pri zapošljavanju jer su izvrsni i često najbolje plaćeni u privatnom sektoru. Ali zamislite fakultet negdje u korumpiranjem dijelu EU na kojem su stranački kadrovi s visokim egom doktorirali na sramotnim temama i onda čak dobili pozicije profesora na školama stvorenim baš za njih. Privlače li takvi kvaziprofesor najbolje studente? Pa najčešće ne, jer loši profesori privlače loše studente - rekao je Boris Podobnik, profesor ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te profesor matematike na Sveučilištu u Rijeci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2023 09:05