Vlada je u srijedu jednoglasno donijela odluku o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije te načinu odobravanja službenih putovanja, no ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić kazala je kako odluku, iako ju je u ime svoga ministarstva potpisala, smatra izrazito populističkom i nepotrebnom.
Obrazlažući odluku ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović (Most) samo je kratko rekla da se njome želi ojačati namjensko, ekonomično i učinkovito korištenje proračunskih sredstava.
Na to je riječ zatražila ministrica Šikić (HDZ) kazavši: "Iako sam u ime ministarstva potpisala odluku, mislim da je izrazito populistička i nepotrebna“.
Prema odluci, kod korištenja službenih mobitela uredbom se uvode limiti za službene mobitele pa je mjesečni limit za državne dužnosnike II. i III. skupine 400 kuna, a do sada ga nije bilo. U tu skupinu spadaju predstojnik Ureda premijera, zamjenik glavnog tajnika Vlade, zamjenici ministara, ravnatelji policije, carinske i porezne uprave, kao i glasnogovornica Vlade. Limit, pak, za državne službenike bit će 150 kuna, dok je do sada bio 400 kuna.
Korištenje zrakoplovnih linija bit će moguće samo za službene potrebe temeljem naloga za službeni put, što do sada nije bilo propisano, a uvodi se i obveza uređivanja načina korištenja sredstava reprezentacije internim aktom.
Kod službenih putovanja uvode se limiti na kategoriju smještaja koja ne smije biti viša od hotela s 4 zvjezdice, s tim da čelnik tijela može na temelju obrazloženog pisanog zahtjeva neposrednog korisnika odobriti smještaj više kategorije, ako je to neophodno za obavljanje zadataka.
Poslovne kreditne kartice moći će koristiti samo državni dužnosnici isključivo za službene potrebe, a ograničava se i korištenje službenog automobila sa službenim vozačem, dok će se upravljanje voznim parkom standardizirati kroz izradu smjernica.
Smjernice će Vlada usvojiti zaključkom, a njima će se odrediti klasa vozila, preporučena kilometraža po godini, objedinjeno upravljanje vozilima, način korištenja vozila u praksi i drugo, s obzirom na to da se radi o vrlo visokim sredstvima i prostoru za uštede u ekonomskom i ekološkom smislu, obrazlaže Vlada.
Karamarko: OTC smije nadzirati samo Ured VNS-a
Vlada nije podržala prijedlog vjerodostojnog tumačenja triju članaka Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, koje predlaže saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u pogledu rada Operativno-tehničkog centra (OTC), a kojim bi se Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija dala ovlast za nadzor OTC-a.
Obrazlažući mišljenje Vlade, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko kazao je kako je Zakonom jasno utvrđeno da je Vijeće nadležno isključivo za nadzor rada sigurnosno-obavještajnih agencija, dok je nadzor nad radom OTC-a u nadležnosti Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS).
Odbijen je i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koje predlaže SDP, a kojima bi se uvela jednokratna novčana potpora u iznosu od 8 tisuća kuna za novorođeno dijete.
Iako Vlada, kako je rečeno, podržava inicijativu predlagatelja zakona za uvođenje jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, radi zaštite pravne sigurnosti, budući da se radi o uvođenju potpuno nove naknade, nužno je zakonom detaljno urediti pojedinosti vezano uz navedenu naknadu, a osobito krug korisnika, uvjete i način ostvarivanja prava.
Saboru je Vlada uputila izmjene Zakon o službi u Oružanim snagama kojima se predlaže da se zakonom propisano izdvajanje djelatnih vojnika/mornara iz službe zbog navršenih 20 godina staža osiguranja produži do kraja 2019. godine.
Zakonom je ono propisano do kraja ove godine, ali bi to dovelo do toga da OS RH u toj kategoriji ostanu bez znatnog broja osoba deficitarnih vojno-stručnih specijalnosti.
Ušteda od 40-50 milijuna kuna
Ministrica uprave Dubravka Jurlina-Alibegović izjavila je u srijedu kako očekuje da bi se provedbom odluke o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije te načinu odobravanja službenih putovanja godišnje moglo uštedjeti između 40 do 50 milijuna kuna.
„Procjenjujemo da će se uštedjeti najmanje 10 posto troškova koji su potrošeni prethodnih godina na ovim stavkama. To je najmanje 40 do 50 milijuna kuna“, rekla je Alibegović u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade na kojoj je donesena odluka.
Prema podacima za prošlu godinu, korisnici Državnog proračuna utrošili su 106 milijuna kuna za fiksnu i mobilnu telefoniju te zakup vodova, od toga 25 milijuna kuna za mobilnu telefoniju. Za gorivo je potrošeno 236 milijuna kuna, a u taj iznos nisu uključeni fiksni troškovi vozila (registracija, gume, servisi) kao ni troškovi plaća službenih vozača. Na službena je putovanja u prošloj godini utrošeno 288 milijuna kuna proračunskog novca, a za reprezentaciju 20 milijuna kuna.
Odluka je donesena jednoglasno, no ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić kazala je da ju smatra nepotrebnom i populističkom te su novinari tražili Jurlinu Alibegović da prokomentira stav kolegice.
Ministrica uprave odgovorila je da je riječ o odluci kojom se uređuje sustav te istaknula da u prethodnoj odluci, primjerice, za dio rashoda nisu postojali limiti. Vodilo se računa o ekonomičnom, efikasnom trošenju javnih sredstava, naglasila je Jurlina Alibegović.
Na pitanje novinara radi li se i u ovom slučaju o sukobu na relaciji Mosta – HDZ, ministrica Šikić je naime, iz HDZ-a, a Jurlina Alibegović iz Mosta, ministrica uprave odgovora kako je odluka donesena jednoglasno te da su u nju ugrađena mišljenja svih ministarstava.
S obzirom na to da je ranije najavljivala puno veće restrikcije kroz ovu odluku, primjerice da ministri ne bi mogli koristiti službene automobile izvan radnog vremena, novinare je zanimalo zašto se „odustalo od strožeg plana“.
Jurlina Alibegović objašnjava kako o svakom aktu, prije nego dođe na sjednicu Vlade, svoje mišljenje daju zaduženi resori. Kako se odluka tiče svih ministarstava, svoje su mišljenje o odluci dala sva ministarstva, kazala je. „Mi kao predlagač odluke trebamo usvojiti mišljenja, jer sva ministarstva nemaju iste potrebe za pojedinim vrstama rashoda. I mi smo te njihove opravdane prijedloge ugradili u prijedlog odluke“, rekla je.