Evo baš se vozim iz Rovinja, bio sam s državnim tajnikom Ministarstva financija Slobodne države Bavarske Johannesom Hintersbergerom, potpisali smo Sporazum o pojačanoj suradnji između hrvatske i bavarske porezne uprave. I sad ozbiljno krećemo s poreznom policijom, trebali bi početi za 15 dana - najavio je jučer ministar financija Boris Lalovac vozeći se prema Zagrebu.
Organizirao je već ovih dana pet djelatnika iz Porezne uprave, koji se pripremaju za uvođenje potpuno novog odijela: financijske policije na nacionalnoj razini.
Hrvatske ‘Kobre’
U Češkoj ih, kaže ministar Lalovac, zovu Kobre, ali kako će se u Hrvatskoj zvati još se nisu dogovorili.
- Bit će to odijel potpuno izdvojen iz Porezne uprave, te pod direktnim nadzorom ministarstva financija te samog ministra. Okupit ćemo najstručnije kadrove koji će se baviti samo time, odnosno nadzirat će nesrazmjere imovine i prihoda, te će se baviti poreznim prevarama, fiktivnim tvrtkama, prevarama u regiji, odnosno fantomskim tvrtkama međusobno povezanim, a osnovanim po zemljama u regiji: Soveniji, Italiji, Posljkoj, tzv. kružnim prevarama, te naravno utajama poreza... - navodi ministar Lalovac. Istodobno, država će biti fleksibilnija pa se, primjerice kafići, neće više pečatiti zbog viška od nekoliko deseteka kuna u blagajni.
Suradnju ne samo da je dogovorio s bavarskim stručnjacima, nego najavljuje edukaciju uz pomoć američkih stručnjaka iz Internal Revenue Service-a (IRS).
Poseban ured
- Uredbu smo već promjenili, a s odijelom krećemo, ako ne 15. kolovoza, onda najkasije do 1. rujna - najavio je ministar financija Lalovac te dodao da se sad još samo trebaju formalno ustrojit te da ih treba smjestiti u poseban ured.
- Funkcionirali bi slično kao Ured za sprječavanje pranja novca i bit će to najveća promjena unutra Porezne uprave - rekao je ministar financija Lalovac te dodao da prvi bavarski stručnjaci dolaze već u rujnu kad bi trebali održati prve edukacije o poreznim prevarama.
Edukacija u inozemstvu
- Ured financijske policije je dogovoren, htjeli smo se smo savjetovati kako da ih tehnički ustrojimo, bio sam i s Česima: vidio kako rade njihove Kobre, i s Nizozmecima. Sad se taj projekt pomiče s lokalne razine, bit će centralizirani, izdvojeni iz Porezne, direktno pod ministrom, samo najbolji ljudi i dislocirat ćemo ih te im dat sve potrebne resurse, a i educirat ćemo ih uz pomoć njemačkih, pa i američkih stručnjaka - govori ministar Lalovac.
Najavljuje cijelokupnu digitalizaciju i centralizaciju sustava kako bi se potpuno onemogučila i sama korupcija unutar sustava.
- Sve će se moći pratiti digitalno, tko je u nadzoru, gdje, pa i sad već osobno mogu pratiti fiskalizaciju u svakom trenutku, primjerice, na svom Iphone ukucam lokaciju i djelatnost, a program mi izbaci koliko je računa u tom trenutku izdano - objašnjava ministar Lalovac, koji ambiciozno kreće u reformu Porezne uprave.
Poreznim provjerama bavit će se i poseban tim poreznika unutar Državnog odvjetništva, što je novost koju je donio zakon o kaznenom postupku.
Inače, Hrvatska i Bavarska su, nakon završetka twinning projekta EU u kojem su od 2012. do travnja ove godine uspješno surađivale na jačanju administrativnih kapaciteta, otvorile novo poglavlje.
Gost iz Bavarske
Ministar Lalovac je rekao da će se suradnja sada intenzivirati i konkretizirati zajedničkim akcijama u poreznom nadzoru i sprečavanju poreznih utaja.
I bavarski državni tajnik Hintersberger naglasio je razmjenu iskustava i znanja s obje strane kao izuzetno važnu.
- Ova suradnja pomoći će da se izgradi učinkovitiji porezni sustav i da se ta efikasnost odrazi na konsolidaciju državnog budžeta, a suradnja će biti i podloga za gospodarstvo i pridonijet će pravnoj sigurnosti i hrvatskih poduzeća u Bavarskoj i bavarskih u Hrvatskoj.
‘Očekujem da svi ministri budu svjesni ove situacije’
Ministar Boris Lalovac kaže kako razgovori s ministrima oko ušteda neće biti jednostavni, no očekuje da budu svjesni situacije te se nada da će se uspjeti ispoštovati ono što je prezentirano Europskoj komisiji.
Lalovac je naveo kako je 30. lipnja deficit državnog proračuna iznosio oko 8,8 milijardi kuna, a kada se gleda ukupno, planirani godišnji deficit, kojeg smo prezentirali Europskoj komisiji, iznosi nešto manje od 13 milijardi kuna.