U Hrvatskoj se događa negativni demografski momentum: generacije roditelja brojnije su od generacija djece i, čak i kad bi kćeri imale značajno veću stopu fertiliteta od majki, odnosno kad bi prosječno rađale više djece, neće moći nadoknaditi generacije svojih roditelja. Tome pridonosi i veliko iseljavanje, osobito nakon 2013. i ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Posljedično, broj stanovnika Hrvatske će nastaviti padati, a regionalne razlike u narednih 25 godina bit će sve veće. Neki će dijelovi države ostati potpuno prazni, a razlike između sjevera i juga zemlje se produbiti.
Županije koje su zabilježile najveći pad stanovništva u proteklom periodu još veći pad mogu očekivati u narednih četvrt stoljeća. Slavonija će doživjeti potop: u...