Pričali smo s politologom o prijelomnom izbornom fenomenu: ‘Hrvatska je drugačija od svih zemalja u istočnoj Europi!‘

Jedna od mojih generalnih opaski nakon ovih lokalnih izbora je da se na njima nastavio trend da nacionalne političke stranke polako pod svoju kontrolu vraćaju lokalne razine. Nestranačke liste na lokalnim su izborima jačale sve do 2021., a nakon toga su počele slabiti. Ovi lokalni izbori političko su klatno ponovo vratili u okrilje jedne, odnosno dvije nacionalno relevantne stranke - HDZ, a onda dijelom i na SDP- kazao nam je u izbornoj noći nakon drugog kruga lokalnih izbora, profesor politologije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Goran Čular. Po tome je, napominje ovaj politolog, situacija u Hrvatskoj već dugi niz godina različita u odnosu na druge istočno europske države koje od 2000-ih do danas nisu više uspjele razviti stranačku kontrolu lokalne politike. U Bugarskoj, Češkoj, Poljskoj još od 2000-ih većina lokalnih jedinica pripadaju nestranačkim kandidatima, dok u Hrvatskoj još uvijek 80 do 85 posto vlasti na lokalnim razinama kontroliraju nacionalne relevantne stranke.

"Druga generalna opaska jest ta da je ovo možda i najmanja ukupna izlaznost u drugom krugu u odnosu na sve dosadašnje lokalne izbore. Veća izlaznost u drugom nego u prvom izbornom krugu bila je samo u onim lokalnim jedinicama gdje je postojalo stvarno natjecanje među kandidatima", kazao je u izbornoj noći Čular za Jutarnji list. U sredinama gdje se u drugi izborni krug ušlo uz uvjerljvo vodstvo jednog od kandidata, kao primjerice u Zagrebu, izlaznost je bila niska, a samo u onima gdje je napeta situacija kao primjerice u Splitu, izulaznost je bila veća. Izborna neizvjesnost mobilizira građane da izađu na izbore, a uvjerljivo vodstvo jednog od kandidata ne.

Zamolili smo ga da prokomentira rezultate drugog izbornog kuga u nekoliko sredina u kojima su se rezultati najnapetije iščekivali.

Split

U Splitu je, kazao nam je Čular, nakon prvog izbornog kruga bilo jasno da HDZ-ov kandidat Tomislav Šuta ima ozbiljne šanse osvojiti mandat i to se u drugom krugu potvrdilo. Iako iz redova Centra to odbijaju kao moguće objašnjenje, ipak svima je jasno da je gubitak izbora posljedica potpuno krive kampanje kampanje koju se Ivica Puljak i njegov zamjenik Bojan Ivošević vodili.

Zagreb

Niska izlaznost u Zagrebu u drugom izbornom krugu od samo 34,67 posto, ističe Čular, dijelom posljedica uvjerljive Tomaševićeve prednosti upravom krugu. "U toj situaciji dio Tomaševićevih birača se vjerojatno uljuljkao stavom da je stvar gotova jer on ionako pobjeđuje, neki nisu bili u Zagrebu pa nisu glasali.

Tomašević je kao što vidimo pobijedio, ali Selak Raspudić je dobila dosta glasova, jer su se u drugom krugu njoj slili glasovi brojnih Tomaševićevih protukandidata.

Rijeka

Ni pobjeda Ive Rinčić u Rijeci, ističe nam Čular, nije iznenađenje nakon njezine uvjerljive pobjede u prvom krugu. "Kao i Ivica Puljak u Splitu, SDP je na ovim lokalnim izborima sam sebi napravio problem u Rijeci. No SDP-u je gorčinu poraza u Rijeci ipak ublažila činjenica da su sačuvati vlast u Primorsko goranskoj županiju, malo je SDP-ovoj kandidatkinji nedostajalo i za pobjedu u Istarskoj županiju kao i njihovom kandidatu za župana u Varaždinskoj županiji. I na koncu Grbin je pobijedio u Puli."

Vukovar

Na pitanje može li poraz DP-ova kandidata za gradonačelnika Vukovara, Domagoja Bilića i pobjeda Suverenista, Marijana Pavličeka, poljuljati položaj DP-a u nacionalnoj koaliciji s HDZ-om, Čular odgovara: "DP je raskoljen i oslabljen već nedugo nakon ulaska u koaliciju s HDZ-om, nakon čega je u stalnom padu. Na desnici pa i među biračima DP-a ima birača koji nisu prihvaćali koaliciju s HDZ-om na nacionalnoj razini i jedan dio slabljenja te stranke je posljedica ulaska u tu koaliciju. Birači desniji od HDZ-a traže izvornije stranke, a mnogima je od njih uvjet za to da se ne koalira s HDZ-om. Za taj tip biračkog tijela, Suverenist Marijan Pavliček vjerojatno djeluje izvornije od DP-a. Vjerojatno je u drugom krugu neku ulogu odgiralo i to kako su glasali birači drugog političkog spektra, SDP-a i SDSS-a. Ne mislim da u DP-u imaju dovoljno hrabrosti da idu u velike iskorake na nacionalnoj razini i da će napustiti koaliciju s HDZ-om i srušiti Vladu jer bi to značilo da ruše svoje pozicije koje su dobili u vladi. Mislim da će nastaviti podržavati vladu i izvlačiti iz stečenih pozicija koliko mogu, ali dugoročno oni nestaju", kazao nam je Čular.

Most

I poraz Mostovca Bože Petrova u utrci za župana dubrovačko-neretvanskog je, ističe Čular očekivan, Bulj je gradonačelnički mandat u Sinju obranio na jadevite jade i Most je, konstatira Čular na ovim izborima definitivno prošao loše. Neku važnost će još imati dva Mostova vijećnika u Splitu koji će HDZ-ovom gradonačelniku Šuti trebati za formiranje većine u splitskom gradskom vijeću.

Realna briga

Tko će sve na ovim lokalnim izborima sebi pripisivati pobjedu, pitamo profesra politologije Čulara.

"Svi će prisvajati pobjedu", odgovara, "evo iz SDP-a su već u izbornoj noći rekli da su uspjeli vratiti neke zaostatke iz prvog izbornog kruga, da su umjesto izgubljenih gradova Rijeke i Siska osvojili neke druge poput Pule. HDZ broji svoje uspjehe u gradovima Osijeku i Splitu, i osvojili su natpolovični broj gradova. Možemo! se diči Zagrebom i Pazinom, a i rezultat im u Karlovačkoj županiji i gradu Karlovcu nije loš, međutim u svim ostalim sredinama Možemo! se šlepao uz SDP, osim u Zagrebu. Dominacija Možemo! u Zagrebu je stvorila generalnu sliku da je SDP postao mlađi partner Možemo!. Ali u ostatku Hrvatske je obrnuto, Možemo! je mlađi partner SDP-a", kaže Čular i dodaje da sad treba provesti pažljivu analizu ovih izbora pri čemu jako treba paziti i što se s čim uspoređuje.

"Sve stanke vole uspoređivati broj osvojenih mjesta načelnika, gradonačelnika, župana i vijećničkih mandata. A, ja mislim da to može može navesti na pogrešne zaključke jer o uspjehu na izborima i snazi stranke uvijek treba suditi prvenstveno na temelju broja osvojenih glasova, a ne na temelju osvojenih mandata, jer usporedba osvojenih glasova daje puno realniju sliku".

"Ono što sve stranke koje se vole hvaliti da su pobjednici lokalnih izbora treba zabrinuti", ističe Čular, "jest činjenica da je, primjerice, gradonačelnik jednog grada kao što je Požega na tu funkciju izabran sa svega 3.800 glasova. Tako možemo ići po svim sredinama, sve do najvećeg grada, Zagreba, u kojem je Tomašević izabran za gradonačelnika sa 130.966 osvojenih glasova u drugom krugu. Morali bi se svi upitati kakve su to politike koje ne uspijevaju masovnije mobilizirati birače da izađu na izbore", zaključuje Čular.