Šest mjeseci otkako je u listopadu 2022. izjavila kako je "Hrvatska neprijateljska zemlja Srbiji", srbijanska premijerka Ana Brnabić došla je u Zagreb. Pola godine kasnije u Vatroslavu Lisinskom kao da je to neka druga osoba.
"U regiji kakva je naša, koja je komparativno mala, upućeni smo jedni na druge, svaki uspjeh znači i veću stabilnost i bolji potencijal za sve nas", poručila je Ana Brnabić čestitajući Andreju Plenkoviću na uspjesima Hrvatske.
Njezin šef Aleksandar Vučić, koji je 2018. istim povodom bio u Zagrebu, prozvao je tad Milorada Pupovca jer je ovaj u Saboru podržao Zakon o hrvatskim braniteljima i s govornice u Lisinskom ga upitao: "Pa što, Milorade, nisi glasao protiv?". Unatoč diplomatskom rječniku Ane Brnabić, srpsko-hrvatski odnosi nisu se od tad puno pomakli, baš kao ni odnosi Beograda i Europske unije, a sve zato što Srbija i dalje balansira između EU i "vekovnog prijateljstva s Rusijom". Iako je neupitna igra srpskog vodstva, neki hrvatski političari smatraju da će tome uskoro doći kraj.
Tako je predsjednik Zoran Milanović ocijenio kako je interes Srbije da uđe u EU i da žive bolje, a sadašnju situaciju u susjednoj državi opisao je riječima: "Srbija se nalazi u jednoj pomalo šizofrenoj, bez ikakvih kliničkih aluzija, podijeljenoj situaciji u kojoj s jedne strane fantazira o odnosu s Rusijom, kojoj je samo jedan mali privjesak, ako i to, a s druge strane mora živjeti u Europi".
SDP-ov europarlamentarac Predrag Fred Matić drži da "Vučić koketira na dvije, tri stolice, no Europa je spora. Mic po mic ih pritišće i dovodi pred zid i oni će se sad morati odlučiti jesu li Europa, rusofili ili što žele". Matić je zaključio kako se Srbija ipak dovodi do zida, kad će morati odlučiti o budućnosti.
Ali iz Beograda dolaze potpuno drukčiji signali. Dan uoči prošlotjednog izvještaja Europskog parlamenta, u kojem je Srbija ponovno pozvana da se uskladi s vanjskom politikom Bruxellesa, Beograd je najavio "suštinske promjene" u odnosima sa stranim državama koje podrazumijevaju "politiku reciprociteta" i prijateljske odnose s državama koje su u Savjetu Europe glasale protiv prihvaćanja aplikacije Kosova za članstvo u toj organizaciji. Uzgred, među te 33 države je i Hrvatska.
Već idućega dana Europski parlament je osudio "bliske odnose Srbije s Rusijom" i pozvao EU da preispita obim financijske pomoći Srbiji ako se nastavi podrška antidemokratskim režimima. Srbija se nije priključila zapadnim sankcijama Rusiji, premda je prilikom glasanja u Ujedinjenim nacijama osudila rusku agresiju i podržala integritet Ukrajine. Ali prošloga tjedna Odbor za vanjske poslove srpskog parlamenta odbio je glasati o prijedlogu Rezolucije koji predviđa da Srbija uskladi svoju vanjsku politiku s Europskom unijom i uvede Rusiji sankcije zbog agresije na Ukrajinu. Od 15 članova, svega dvoje je glasalo "za", ali to, očekivano, nisu bili predstavnici Vučićeva SNS-a.
Vučić će se u utorak u Bruxellesu sastati s Albinom Kurtijem, premijerom Republike Kosovo. Specijalni predstavnik Europske unije Miroslav Lajčak izjavio je da će u fokusu sastanka biti predstavljanje prvog nacrta statuta Zajednice općina sa srpskom većinom i usvajanje Deklaracije o nestalim osobama. Prilično je realno ne očekivati puno od tog sastanka, a još manje od boravka Ane Brnabić u njezinoj hrvatskoj pradomovini. Srbija je i dalje remetilački faktor na zapadnom Balkanu, ali, srećom, preslaba je da bi stvorila ozbiljne probleme. Ovako najviše ugrožava sebe.