ROVINJ - Vrlo likvidan bankarski sustav i nelikvidan realni sektor, spor rast kredita te rast loših plasmana banaka, neki su od problema zemalja regije na koje su upozorili guverneri središnjih banaka regije na današnjem susretu u Rovinju na kojem se raspravljalo o mjerama u borbi protiv globalne krize.
Skup je okupio guvernere središnjih banaka Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, a organizirali su ga poslovni tjednik Lider i Business Info Group.
Hrvatska je dugotrajnim strukturnim reformama trebala pristupiti prije, iako se "već danas mogu vidjeti neki pozitivni pomaci u segmentima restrukturiranja javnih poduzeća i privlačenja stranih ulagača", kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić ustvrdivši i kako su problemi s kojima se susreće monetarna politika praktički isti u svim zemljama, što se ogleda i u činjenici da krediti sporo rastu.
"Karakter monetarne politike definitivno mora ostati ekspanzivan dok se ne uspije pokrenuti rast kredita i gospodarstva. No, to samo po sebi nije dovoljno već su potrebne strukturne reforme", rekao je Vujčić dodavši kako se one odnose na kompletno gospodarstvo.
"To je širok spektar na kojem mora raditi cijela Vlada kako bi se potaknuo rast. Ekonomski rast nije pitanje centralne banke i dva ministra već kompletnog stvaranja okruženja koji je poticajan za gospodarski rast", poručio je Vujčić.
Podsjetio je i da su prije krize krediti rasli vrlo brzo, dio poduzeća i kućanstva previše se zadužio, pa su sada nenaplaćena potraživanja skočila na 14 posto.
Dodaje i da poduzeća u Hrvatskoj nisu iskoristila povoljno razdoblje prije krize kada su mogli vrlo jeftino prikupiti novac na tržištu kapitala. Dio problema leži i u bankama koje imaju pristup riziku koji nije dobar. Nekad smo banke morali ograničavati u davanju kredita, a danas imamo potpuno drugi ekstrem gdje se bankari toliko suzdržavaju od rizika da im se valjda prerizičnim čini i hodati po ulici, rekao je Vujčić.
Istaknuo je i kako nije primjetio da postoji politički pritisak na HNB niti da je HNB izložen političkim pritiscima u pogledu provođenja monetarne politike.
"To više smatram nerazumijevanjem mandata i dosega središnje banke. Nemoguće je da HNB s jednim instrumentom pogodi tri cilja i zahtjevati devalvaciju, očuvanje stabilnosti cijena i očuvanje financijske stabilnosti", istaknuo je guverner HNB-a dodavši kako je od iznimne važnosti to objašnjavati i konstantno ponavljati.
Osvrnuvši se na makroekonomsku situaciju u Hrvatskoj, naglasio je kako se od početka krize, odnosno zadnjeg kvartala 2008. do danas došlo do blagog suficita platne bilance, no to je prvenstveno posljedica kontrakcije uvoza, a ne rasta izvoza. "Ohrabruju indikatori poput blagog oporavka kredita i investicije, no istodobno potražanja kućanstava je još uvijek preniska", kazao je Vujčić.
Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić smatra da u kontekstu aktualne gospodarske krize probleme i rješenja ne treba tražiti "samo kroz prizmu monetarne politike već i kroz nasljeđe koje se ogleda u nizu loše odrađenih tranzicija koje su praktički dokinule industriju i izvoz".
Izvoza nema bez konkuretnosti na čemu treba raditi i na regionalnoj razini, a Božić smatra da su trenutno veliki problem nedovoljni plasmani komercijalnih banaka, koje imaju novac, a nemaju ga interesa pretvarati u kredite i nuditi realnom sektoru.
I u Crnoj Gori veliki je problem nelikvidnosti realnog sektora i prevelike likvidnosti financijskog sektora, upozorio je guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić.
Govoreći o povratku gospodarskog rasta u Makedoniji, Dimitar Bogov, guverner Narodne banke Makedonije istaknuo je kako tamošnja Narodna banka uglavnom radi na održavanju financijske stabilnost kao osnovnom uvjetu za ekonomski rast.
Guverner Banke Slovenije Marko Kranjec istaknuo je kako je središnja banka Slovenije, što se politike i instrumenata tiče, potpuno nezavisna i u potpunosti ostvaruje ciljeve koje zacrta Europska centralna banka.