Priprema li Vlada novi Zakon o medijima koji će unazaditi novinarske slobode, dokinuti autonomiju novinara i omogućiti vlasti stavljanje šape na kompletnu medijsku scenu? Sadržaj prijedloga nacrta Zakona o medijima koji je Ministarstvo kulture i medija kao radnu verziju 5. srpnja 2023. dostavilo članovima radne skupine za izradu novog zakona šokirao je novinare, urednike, ali i izdavače.
U tekstu prijedloga koji sadrži 52 stranice radnog materijala novinari su prepoznali legalizaciju cenzure i podlogu za stavljanje medija pod kontrolu vlasti što podsjeća na scenarij koji se može gledati u susjednoj Srbiji ili Mađarskoj.
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) je u pismu kojim se očitovalo Ministarstvu na prijedlog navelo kako je on u cijelosti neprihvatljiv "jer bi njegovo usvajanje značajno unazadilo medijske slobode te položaj novinara i novinarstva u Hrvatskoj". - Pritom sa žaljenjem konstatiramo i kako je takvim prijedlogom Vlada RH posve ignorirala činjenicu da i Europska komisija u prijedlogu Europskog zakona o slobodi medija prepoznaje novinarstvo kao javno dobro - naglasio je HND koji je odmah reagirao sazivanjem konferencije za tisak na kojoj je naglasio da ovakav prijedlog "predstavlja nezapamćeno državno uplitanje u novinarske slobode, narušavanje podjele između nakladnika, urednika i novinara te državno uplitanje u novinarsku samoregulaciju".
Bez objašnjenja
Uvođenje upisnika novinara koji bi se vodio pri državnom tijelu pri čemu nije jasno po kojim bi kriterijima netko bio novinar, potom davanje mogućnosti uredniku, ali i nakladniku da bez objašnjenja ne objavi novinarski prilog, uvođenje obaveze novinaru da otkrije izvor informacija, dokidanje uredničke neovisnosti o vlasniku, pa odredba po kojoj "nije dopušteno u medijima umanjivati povjerenje javnosti u ulogu sudova u demokratskom društvu", uvođenje Vijeća medijskih stručnjaka čije bi se ovlasti protezale na dodjele potpora, testove javne vrijednosti, ali i druga vrlo važna pitanja, a od pet članova dva bi delegirali nakladnici tiskanih i elektroničkih medija, dva pravni i fakulteti novinarstva, a jedno bi otpadalo na novinare i medijske stručnjake.
HND je skočio na noge radi novinarskih sloboda, glavne primjedbe iznio na press konferenciji i objavio pismo upućeno ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, no u javnosti je zakuhalo i zbog potpora, posebno onih za print na što su se posebno fokusirala dva portala.
U međuvremenu je ministrica Obuljen Koržinek održala sastanak s vodstvom HND-a i predstavnikom Sindikata novinara, te navela kako je otvorena za razgovor, a neke primjedbe prihvaća odmah.
- Većinu onoga što su istaknuli da je sporno mi smo odmah uvažili. Dakle, neće biti upisnika novinara, a on je bio zamišljen zbog ideje da se novinarima daju potpore, a za to bi trebalo imati neki upisnik. U odnosu na otkrivanje izvora smo potvrdili da ništa nismo promijenili u odnosu na postojeći zakonski tekst.
Treće, slažem se da ako novinar mora pisanim putem reći uredniku da nešto odbija, onda urednik na isti način, ako odbije objaviti tekst, mora pisati i na neki način to obrazložiti - rekla je ministrica dodajući da je u nacrtu zakona omaškom napisano da bi nakladnik mogao odbiti objaviti novinarski prilog.
Ni izdavači nisu zadovoljni nacrtom, ali su se suzdržali od burnijih reakcija.
- HUP-Udruga novinskih izdavača smatra da je potrebno donijeti objedinjeni Zakon o medijima, kao krovni, univerzalni zakon koji bi obuhvatio razne oblike medijskih djelatnosti te uredio medijski prostor neovisno o tipu medija, odnosno platformi koja se koristi za stvaranje i distribuciju sadržaja.
Naime, danas se na izdavače primjenjuje Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima. Smatramo da Zakon o medijima mora zadovoljiti dva temeljna interesa, a to je širi društveni interes poticanja medijskih sloboda kako bi se unaprijedio demokratski diskurs te kao drugo poticanje razvoja medijske industrije i medijskog poduzetništva u Hrvatskoj - navodi se u priopćenju predsjednice HUP-UNI-ja Bojane Božanić Ivanović.
U nastavku predsjednica HUP-UNI-ja kaže: "Budući da se radi o središnjem Zakonu koji regulira našu djelatnost, izuzetno smo zainteresirani da se o njemu provede detaljna i konstruktivna rasprava kako bi prijedlog koji će biti upućen na javnu raspravu, a zatim u Sabor, bio čim kvalitetniji imajući u vidu interese svih dionika u procesu - novinarske struke, medijskih poslodavaca i javnosti".
- Pritom u obzir treba uzeti brzu transformaciju medija te izraditi Zakon koji može što kvalitetnije i dugoročnije odgovoriti na budući razvoj te industrije - ukazuje Božanić Ivanović.
- U Hanza Mediji podržavamo potrebu izrade novog Zakona o medijima koji bi trebao biti prilagođen brzo mijenjajućim okolnostima na medijskom tržištu - kaže članica Uprave Hanza Medije i članica Radne skupine uime HUP udruge novinskih izdavača, Zorica Vitez Sever. Hanza Media je imala više od 100 primjedbi na radnu verziju Nacrta Zakona o medijima i sve ih je proslijedila krovnoj udruzi HUP-UNI, koja je komentare izdavača objedinila te poslala predlagatelju.
- Materijal nacrta shvaćamo kao radnu verziju na kojoj još treba raditi i koja nipošto nije konačan prijedlog zakona. Očekujemo da će temeljem toga, kao i primjedbi drugih sudionika rasprave, Radna skupina za izradu zakona nastaviti raspravu o sadržaju radnog materijala te sa svim dionicima usuglasiti prijedlog Zakona o medijima koji bi nakon toga išao u javnu raspravu - kazala je Vitez Sever, ali se osvrnula i na reakcije na prijedlog financijske potpore izdavačima tiskanih medija.
- Riječ je o mjeri koju smo mi kao dio HUP-UNI u više navrata zagovarali kod Ministarstva kulture, a u raznim oblicima primjenjuje se u velikom broju zemalja EU. Većina europskih zemalja daje potpore u raznim oblicima, primjerice za distribuciju, poboljšanje kvalitete tiskovina, tehnološku modernizaciju, za stvaranje novih naslova.
Subvencionirane poštanske usluge u distribuciji tiska značajna su olakšica izdavačima u Austriji, Francuskoj, Belgiji i Italiji - kaže članica Uprave Hanza Medije, dodajući kako europske vlade te potpore tiskanim medijima dodjeljuju zato što oni zapošljavaju najveći broj novinara koji stvaraju izvorne primarne informacije te u lancu proizvodnje upošljavaju velik broj djelatnika u grafici, tiskarama, distribuciji itd. Upravo zbog toga, napominje, u Hanza Mediji smatraju da je potrebno pravo na potpore proširiti i na druga informativna izdanja, neovisno o frekvenciji izdanja.
- Što se tiče prijedloga da državne tvrtke i tijela državne uprave dio svojega oglasnog budžeta trebaju alocirati na tiskane medije, riječ je o proširenju na tisak prava koje već uživaju elektronički mediji prema Zakonu o elektroničkim medijima - osvrnula se i na oglašavanje navodeći da će i dalje sudjelovati u procesu izrade nacrta zakona kako bi se, kaže, otklonile nejasnoće i nelogičnosti, posebno na ključnim pitanjima među kojima je izdvojila pitanje registra novinara, ulogu Vijeća stručnjaka, način određivanja kriterija za dobivanje potpora, odredbu o posebnoj zaštiti ugleda sudova, olakšavanje podnošenja tužbi protiv medija, nepreciznost odredbe o porezu na digitalno oglašavanje, kao i ostale....
Sustavi potpore
Ministrica kaže da se s vodstvom HND-a razgovaralo i o sustavima potpore te da su se svi složili kako je tisak u daleko najvećem problemu što se tiče cijene distribucije i da će se ići prema nekom obliku neutralnih potpora.
- Mi smo za sada stavili jedan model, a možemo vidjeti je li najbolji, ali se slažemo da je neka potpora potrebna. HND zagovara da se financiraju svi mediji, a mi načelno smatramo da je za budućnost novinarstva važno osigurati javnu potporu, a to smo pokazali da radimo i putem Vijeća za elektroničke medije i novih natječaja među kojima su i oni za fact checking. Rekli smo da ćemo razmatrati sve modele koji postoje - kazala je ministrica.
Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kaže da HND ostaje u radnoj skupini.
- Jako nam je stalo do ovog zakona jer je riječ o zakonu koji će definirati poziciju na novinarskoj i medijskoj sceni u budućih dvadeset do trideset godina. I dalje čvrsto stojimo iza primjedbi koje smo iznijeli. Mislim da HND u tom smislu ima apsolutnu podršku svih na novinarskoj i medijskoj sceni. Naš je cilj braniti novinarsku profesiju, autonomiju novinara, novinarske slobode. Tražimo da država daje medijima potpore po jasnim kriterijima i da se kroz to očuva autonomija novinara, da se poštuju redakcijski statuti - kaže Zovko napominjući da ima još puno toga u radnom materijalu na što se HND do sada nije očitovao.
- Proces je krenuo i želimo u njemu sudjelovati. Bez zelenog svjetla HND-a Zakon o medijima ne može imati legitimitet i vjerodostojnost - zaključio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
Profesorica građanskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Romana Matanovac Vučković naglašava kako se raspravlja o radnom materijalu koji je stavljen pred radnu skupinu.
- Po mom mišljenju tekst zakona ide u jako dobrom smjeru i donosi određene novosti koje bi trebale poboljšati medijsku sliku. Znamo da je industrija medija pred velikim izazovom, događa se konvergencija medija, pretvaranje iz tiska u elektroničke medije gdje su upravo tiskani mediji u velikom problemu s obzirom na nelojalnu konkurenciju koja im se događa u stvarnom svijetu gdje društvene mreže i svi drugi načini komunikacija medijskog sadržaja nisu lojalni u smislu da nisu regulirani, uzimaju oglašivački prostor i jednostavno treba pomoći medijima, odnosno medijskoj industriji - smatra Matanovac Vučković.
Osvrnula se i na potpore navodeći da one nisu apsolutno ništa neuobičajeno. - Potpore tiskanim medijima su vrlo uobičajene diljem Europe i postoji nekoliko vrsti tih potpora. One putem pošte su trend u zadnje vrijeme. Finska je zadnja krenula u tome smjeru - kazala je dodajući kako je uzet austrijski model jer je riječ o državi slične veličine koja ima slične potpore.
Izjavila je i kako je u odnosu na digitalni porez također uzet austrijski model i da je jasno kako je on usmjeren na velike igrače kao što su Google i Facebook i ne bi tangirao nikoga u Hrvatskoj. - Oporezovalo bi se one koji s monopolne pozicije uzimaju veliki novac koji se vrti u digitalnom oglašavanju, a ništa ne doprinose u Hrvatskoj - rekla je Matanovac Vučković.
Lažne vijesti
Ministrica se osvrnula na reakciju Indexa i Telegrama koji su iščitali da će se njih oporezivati.
- Ili ne razumiju ili to rade za nečiji interes. Vrlo smo jasno rekli i jedino gdje sam spomenula austrijski model, iako oni impliciraju da govorim o oglašavanju, bio je primjer digitalnog poreza. Austrija je uvela digitalni porez i njega će plaćati isključivo one multinacionalne platforme koje ostvaruju ogromne prihode, ne plaćaju nikakav porez, a medijima oduzimaju budžete za oglašavanje.
Dakle, austrijski zakon je vrlo jednostavan, ima osam ili devet članaka i oni su ga donijeli kao posebni zakon. Mi smo to stavili na stol, a nakon što prihvatimo da bismo išli u tome smjeru, treba vidjeti hoće li to biti dio Zakona o medijima ili nekog drugog. Potpuno je lažna vijest da bi to plaćale elektroničke publikacije u Hrvatskoj - kaže ministrica Obuljen Koržinek.
Navodi kako se na sastanku s vodstvom HND-a među pitanjima koja se smatraju spornima dosta razgovaralo o Vijeću stručnjaka za medije.
- Dosta smo razgovarali o Vijeću stručnjaka i dogovorili se da ćemo o tome još razgovarati. Rekli smo što nas je vodilo i upozorili da u Hrvatskoj imamo izvrstan model Vijeća stručnjaka u Zakonu o autorskom pravu, pa da smo po tom modelu osmislili Vijeće stručnjaka za Zakon o mediju - rekla je ministrica dodajući da je osmišljeno i na tragu HND-ovih zahtjeva da sami nominiraju članove Vijeća elektroničkih medija što, kaže, nije moguće dok se Vijeće za elektroničke medije, odnosno buduće Vijeće za medije, bira u Saboru.
- Ovo bi bilo jedno takvo tijelo, s tim da smo rekli kako možemo razgovarati o sastavu, da u njemu mogu biti dva predstavnika novinara, a jedan predstavnik cijele akademske zajednice, ali smo molili da prouče model koji postoji u Zakonu o autorskom pravu. Nakon što smo sve objasnili, više nije bilo velikog nezadovoljstva - rekla je Obuljen Koržinek.
Profesorica Matanovac Vučković je istaknula pozitivni dio nacrta zakonskog prijedloga koji nitko nije spominjao. - Moram naglasiti da je Hrvatska prva krenula sa SLAPP tužbama koje je stavila u radni nacrt zakona. Tu smo uzeli najbolju definiciju i najbolje usmjerenje ne čekajući što će napraviti EU. Želimo dati rane mehanizme za rano suzbijanje ovakvih tužbi - kazala je profesorica.