Prijedlog novih granica izbornih jedinica koje je izradio demograf i geograf, dr. Nenad Pokos s Instituta "Ivo Pilar" prema mišljenju politologa, prof. Gorana Čulara s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu nije osobito poželjno rješenje.
Ne zbog granica izbornih jedinica koje je dr. Pokos predložio, već zbog samog modela po kojemu bismo zadržali deset izbornih jedinica, a u svakoj bi se biralo po 14 saborskih zastupnika.
- Čak i ako bismo doveli broj birača (a to moraju biti birači, a ne stanovnici jer Zakon o izborima propisuje maksimalnu razliku plus/minus pet posto biračkoga tijela, a stanovnike ne spominje) u zakonske gabarite, još uvijek ostaju četiri velika problema - kaže Čular.
Kao prvi navodi granice izbornih jedinica koje se nigdje ne poklapaju sa županijskim granicama, što smatra lošim.
- Ljudi sa Šolte koji sve obavljaju u Splitu po ovom prijedlogu izbornih jedinica glasuju u Zadru i Šibeniku. Promjene granica bi trebale uključiti i to da birači jedne županije glasaju zajedno s drugima iz te županije - kaže Čular.
Trebali bi asistenciju
Drugi problem u Pokosovu prijedlogu nalazi u tome što tri izborne jedinice koje su do sada zadovoljavale kriterij (napominje da o tom kriteriju govori i Ustavni sud u svome izvješću iz 2010., u kojemu je upozorio na prevelika odstupanja u broju birača između pojedinih izbornih jedinica) da perfektno prolaze granicama županija, a riječ je o III., IV. i V. izbornoj jedinici - sada bi ga srušile.
- Istinabog, ova je podjela izbjegla loša rješenja, gdje su birači iz Zagreba i Vinodolskog bili u jednoj izbornoj jedinici, i u tom je smislu puno logičnija i konzistentnija. Ali to je sve - primjećuje dalje Čular.
Iznoseći treću primjedbu polazi od toga da bi Zakon o izborima ostao isti i da u izbornim jedinicama mora biti riječ o biračima, a ne stanovnicima. To znači da se ovaj model svake četiri godine pred izbore mora dorađivati, a to podrazumijeva da se neke općine i gradovi moraju prebacivati iz jedne u drugu izbornu jedinicu ako se pokaže da neka ide preko ili ispod pet posto razlike od prosjeka.
- To je u prvom redu posao koji ne može raditi nikakvo neovisno tijelo poput Državnog izbornog povjerenstva (DIP) jer je jako politički opterećen. Primjerice, ako bi se moralo iz X. u IX. prebaciti jedan grad, otvorilo bi se pitanje hoće li to biti Trogir ili Sinj, a pritom zakon ne bi bio ni od kakve pomoći jer se on zadovoljava i jednim i drugim rješenjem - ukazuje profesor s Fakulteta političkih znanosti i kao četvrtu manu prijedloga ističe da bi DIP pritom trebao asistenciju demografa.
Zagreb izuzetak
- Iz svih tih razloga model ocjenjujem lošim. Odustajanje od modela 10 puta 14 i usvajanje različitog broja mandata po izbornim jedinicama omogućava da se, uz jednakost biračkoga prava, postigne i to da granice izbornih jedinica vjerno prate županijske granice, bez obzira na to ide li se na rješenje o 10, 9 ili 6 izbornih jedinica - smatra Čular i napominje da izuzetak može biti samo Zagreb, koji bi se vjerojatno dijelio u dvije izborne jedinice.