VELIKI PROBLEMI

Prijeti li istarskim turističkim gradovima kaos zbog otpada? ‘Ma uopće nećemo imati viška...‘

Kaštijun se oglasio priopćenjem u kojem kaže da se količine koje su veće od kapaciteta postrojenja u ljetnim mjesecima neće obrađivati

Županijski centar za gospodarenje otpadom (ZCGO) Kaštijun

 Goran Sebelic/Cropix

Hoće li odluka istarskog županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, da ljeti ne prima veće količine otpada od svojih kapaciteta, te da njihov prihvat naplaćuje po višoj cijeni, stvoriti veliki problem ovog ljeta s otpadom u turističkim gradovima kao što su Rovinj, Poreč, Umag i Medulin?

Logično je to pitanje s obzirom na to da ti gradovi ostvaruju u srpnju i kolovozu na tisuće i tisuće noćenja, a sav otpad, od komunalnog do odbačene hrane, na kraju dolazi na jug Istre svakodnevno bez obzira na to što se premašuju kapaciteti. Baš zbog toga dolazi do smrada iz centra koji se nesnosno širi okolnim naseljima i dijelovima predgrađa Pule.

Kako nam kaže umaški gradonačelnik Vili Bassanese, s tom odlukom Kaštijuna nisu upoznati ostali gradonačelnici i načelnici i da i se najprije trebao dogoditi sastanak županije i gradova te općina, a onda vidjeti tko ima viškove i kako ih zbrinuti, a ne na ovaj način prebacivati odgovornost na ostale gradove.

- Prvo bi se trebao dogoditi sastanak načelnika, gradonačelnika i župana vezano za pitanje vlasništva, a time i upravljanja i odgovornosti, jer je to temeljna stvar koju je hitno potrebno riješiti. Nažalost župan Boris Miletić nije taj krucijalni problem riješio kao gradonačelnik Pule, kada je to mogao riješiti jednim potezom pera.

Sad svi imamo problem jer Kaštijun nisu samo oni koji trenutno donose odluke, već svi mi građani, općine i gradovi Istre. Vezano za samu odluku, ona je matematički razumljiva i logična i to je jedna strana medalje, ali Kaštijun je izgrađen da rješava problem gospodarenja otpadom na duži period i da bude održiv jer je previše milijuna eura uloženo u njega. I to je druga strana medalje. Dakle, sve jednostrane odluke nisu rješenje problema, već prebacivanje problema na drugoga. Kada to naš župan i ostali gradonačelnici koji to ne shvaćaju budu shvatili, tada ćemo i riješiti problem do tada nećemo, smatra ovaj umaški gradonačelnik.

Veli da bi se po udjelu vlasništva trebao trošiti kapacitet Kaštijuna od 390 tona, i to po toj zaštićenoj cijeni.

- Znači svaki grad i općina bi prema udjelu vlasništva imali svoj kapacitet u okviru tih 390 tona. Dok bi se višak proizvedenog otpada naplaćivao po duplo većoj cijeni što je i logično, kaže Bassanese. Veli da on ne zna ima li Umag te viškove, a ako ima, želi znati koliki su pa će naći rješenje za njihovo zbrinjavanje. No dodaje da s otpadom, ako ne ide na Kaštijun, nemaju kamo. Eventualno ga mogu negdje odložiti dok ne završi sezona, što opet dovodi u pitanje zakonitost postupanja s otpadom.

I dok se Umag žali, Poreč i Medulin, koji imaju puno veći broj turista ljeti, kažu da problema neće biti. Načelnik Medulina Ivan Kirac, na čijem se području i nalazi Kaštijun i čiji se žitelji općine žale na smrad te organiziraju brojne prosvjede, govori nam da oni u vršnim mjesecima ne premašuju kapacitete koji su dogovoreni. - Tako da ne vidim da bismo mogli imati ikakav problem ovog ljeta s otpadom, ističe Kirac.

Porečki pak gradonačelnik Loris Peršurić rješenje za Poreč već ovog ljeta vidi u selektiranju otpada. Pohvalio se da su konačno krenuli s time i da viškova, kao dosad u srcu sezone, ne bi trebalo biti. Ni u Poreču ni sedam općina oko njega koje opslužuje isto komunalno poduzeće.

- Količine miješanog komunalnog otpada koje odlaze na Kaštijun u narednih par mjeseci dodatno će se smanjiti. Vjerujemo da sljedeće godine kroz poticanje korisnika na odvojeno sakupljanje otpada, redovnu i učinkovitu komunikaciju koju imamo s turističkim kućama, potpuno funkcionalni sustav i svu potrebnu infrastrukturu te kompostiranje otpada, Poreština neće imati prekoračenje dozvoljenih količina otpada za predaju na Kaštijun, ističe Peršurić kao rješenje. Dodaje i da bi se taj problem prije riješio da nisu dobili spremnike za odvojeno prikupljanje otpada sa zakašnjenjem, kao i ostali gradovi. Tu lopticu prebacuje na državu koja je kasnila s natječajem. No smatra i da ne bi naprečac trebalo donositi naprasne odluke.

- Neodgovorno je od pojedinih institucija i organizacija da donose naprasne odluke koje izravno, negativno, utječu na gospodarstvo. Poreč i Porečani, kao i mnogi drugi gradovi veliki dio svojeg gospodarstva temelji na turizmu, pojačan priljev turista ljeti dovodi do povećanja količine otpada, što je potpuno logična stvar. Poreč, a vjerujemo, i drugi gradovi, čini sve kako bi potaknuo smanjenje količine predanog otpada i potaknuo građane i turiste na odvojeno prikupljanje otpada.

U ljetnim mjesecima, kada je opterećenje na komunalnim poduzećima veliko, Usluga Poreč vrši odvoz otpada tri i više puta dnevno s najopterećenijih punktova, dok u isto to vrijeme, Kaštijun subotom radi skraćeno, a nedjeljom je zatvoren, pa se u ponedjeljak suočavaju s priljevom velike količine otpada odjednom. Valja napomenuti da je Poreč prvi izgradio pretovarnu stanicu, a danas ima i reciklažno dvorište, sanirano odlagalište, dok primjera radi Pula nema pretovarnu stanicu ni reciklažno dvorište te sav otpad vozi direktno na Kaštijun. Dodatno, svi gradovi financijski podupiru rad Kaštijuna, kazao nam je porečki gradonačelnik.

Da podsjetimo, Kaštijun se ovaj tjedan oglasio priopćenjem u kojem kaže da se količine koje su veće od kapaciteta postrojenja u ljetnim mjesecima neće obrađivati na njihovoj lokaciji.

- Trošak zbrinjavanja na drugim lokacijama značajno je viši od cijene zbrinjavanja na Kaštijunu. Predlažemo da se prekomjerne količine otpada komunalnim poduzećima naplaćuju po višim cijenama od standardnih. Takva cijena bi bila 1.135 kuna (1.185 kuna za one kojima Kaštijun obavlja prijevoz s pretovarnih stanica) po toni (umjesto dosadašnje cijene od 542 kune po toni (592 kune po toni za one kojima Kaštijun obavlja prijevoz s pretovarnih stanica) i primjenjivala bi se samo na prekomjerne količine. Za ostale količine otpada koje Kaštijun obrađuje tijekom cijele godine, cijena bi ostala ista, odnosno 542 kune po toni (592 kune s prijevozom), predlažu Uprava i Nadzorni odbor Kaštijuna.

Prema svemu sudeći, očito niti jedan turistički grad u Istri neće imati većih problema s većim količinama otpada ovog ljeta kada se očekuje veći broj turista nego prošle godine, pa bi konačno problem Kaštijuna mogao biti riješen. Ako ćemo biti jako optimistični. A hoće li to uistinu izgledati tako „bajno” kako se sada obećaje, ostaje vidjeti za samo sedam mjeseci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. siječanj 2022 18:38