Ministar financija Marko Primorac gostovao je večeras u RTL-u Danas. Upitan je zašto je promijenio mišljenje o zamrzavanju cijena hrane jer ranije je govorio kako do zamrzavanja cijena hrane neće doći, navodeći da se cijene u tržišnoj ekonomiji neće moći ograničavati.
Navodi kako u tom trenutku nisu vidjeli potrebu da se cijene zamrzavaju, ali razgovorom s kolegama uvidio je to. Paket mjera je sveobuhvatan i cjelovit, a nisu svi, navodi, mogli sudjelovati u svim segmentima. Radio je i s Filipovićem koji je obavio određena istraživanja, dodaje.
Misli li da je ovo dobra mjera, kao ekonomist, kaže kako je mjera za cilj imala da se košarica Hrvata, uspoređena s košaricom drugih građana država EU olakša, odnosno da ih mogu kupiti više nego su do sada mogli.
Komentirao je i činjenicu da se iz manjih trgovina već povlače proizvodi pod mjerama vlade, ali ministar smatra kako nestašica neće biti.
"Slično su najavljivali i subjekti koji su se bavili prodajom goriva kada su ograničene marže, nitko nije zatvorio benzinske postaje", istaknuo je.
Upitan pak što je s malim proizvođačima koji su u tom pogledu nešto zapostavljeni, navodi kako nisu mogli obaviti razgovore sa svima. "Obzirom na poteškoće trgovaca, poput električne energije, koju smo ovim paketom riješili, mislili smo ako to spriječimo, da će biti u mogućnosti snositi taj teret i ograničavanja cijena. Nemaju oni samo te proizvode, nego i druge i mogu ostvarivati visoke profite", kaže.
Što ako će cijene tih drugih dizati, ministar kaže kako ne bi trebali. "Vlada opet ima mjere koje i to može ograničiti. Ne bi trebali povećati već sniziti jer smo im ograničili struju i druge troškove", govori.
"Nismo mogli na bilo koji drugi način strukturirati mjeru da targetiramo svako kućanstvo, analize su pokazale da 87 posto kućanstava koristi električnu energiju ispod limita, a preostali koristi ovaj preostalih 50 posto električne energije, smatrali smo da je to dobra granica, značajno subvencionirana. Idući razred je daleko ispod tržišne cijene", ističe.
Prokomentirao je i porez na ekstra profit, no navodi kako nisu do kraja definirali sve elemente tog poreza.
"Imamo vremena za definiranje tog poreza, i stopu do kraja godine, porez je to koji će se naplaćivati iduće godine, na dobit 2022. godine, plaćat će se od travnja sljedeće godine", dodaje pa otkriva kako rebalans planiraju u listopadu.
Upitan je i imaju li novac za veće plaće u javnom i državnom sektoru, a navodi kako će pričati te već pričaju s javnim sektorom. "Svi su suočeni s visokim cijenama, a strahuju od spirale rasta, ako rastu plaće mogle bi i cijene. Bit će većih plaća sigurno, ali je pitanje dinamike i koliko", tvrdi.
Odgovorio je i hoće li biti novog kruga porezne reforme od siječnja.
"Kroz povećanje neoporezivih primitaka napravili smo nešto u tom smjeru, ali bi država trebala voditi anticikličku fiskalnu politiku, ako dođe do gospodarskog pada, ali trenutno ne vidim tu potrebu. Ako slabi gospodarska aktivnosti, onda će smanjiti poreze. Nema povećanja neoporezivog dijela plaća od 1.1.", rekao je.
Naposljetku, rekao je i da je nezahvalno biti ministar u ovo vrijeme i pronaći osobu koja bi se uhvatila ovog posla. Zašto je on to učinio, navodi da je to bio čin domoljuban, nesebičan i u trenutku kada je ostalo obezglavljeno ministarstvo. "Tada sam radio nešto u poreznoj politici i jedino je bilo da tu funkciju prihvatim", zaključuje.