Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) oglasila se priopćenjem na Facebooku pod naslovom "Iz godine u godinu u dugove bez reforme".
U priopćenju su se osvrnuli na dug veledrogerijama zbog kojeg su neke od njih obustavile isporuku lijekova bolnicama.
Priopćenje HUBOL-a prenosimo u cijelosti.
- Posljednjih dana svjedoci smo epske balkanske svađe dvojice predškolaraca u vrhu hrvatske politike. U cijeloj toj impotentnoj gunguli mjerenja “tko je veći i važniji” promakle su najmanje dvije bitnije stvari. Jedna je da se pandemija, koju smo već nekoliko puta slavodobitno pobijedili kao Srbi Turke na Kosovu polju, razbuktala. Drugo je činjenica da su veledrogerije prestale bolnicama isporučivati lijekove zbog dugovanja.
Tih nekoliko milijardi kuna manjka u javnom sektoru promaknuli su premijeru (za razliku od Agrokora ili nekih drugih privatnih firmi koje se spašavalo javnim novcem i nadljudskim angažmanom u najkraćem roku). "Nije on računovođa”, kaže oholo predsjednik Vlade Republike Hrvatske , u situaciji kada se bolesnicima s metastatskim karcinomima u hrvatskim bolnicama odgađa liječenje.
Iz ministarstva je stiglo obrazloženje da su za dugove krive plaće zdravstvenih djelatnika, njihovi prekovremeni sati i, naravno, virus. Notorna laž. Ako netko u ovoj situaciji umre zbog nedostatka lijekova, krivi su nesposobnost, bahatost i kukavičluk onih koji sustav vode i godinama nisu u stanju napraviti pravu reformu. Naravno, uporno se izbjegava istaknuti činjenicu da monopol HZZO-a s upornim smanjivanjem cijena usluga te isplaćivanjem samo četvrtine tih novaca ustanovama jest glavni generator dugova i katastrofalnog "poslovanja" bolnica. O netransparentnom poslovanju HZZO-a i nepotrebnom broju zaposlenika u njihovim redovima, više ne treba trošiti riječi i kisika. Uskoro bi nam moglo zatrebati.
Bolna istina je da bez prekovremenih sati (i to par milijuna godišnje) ovo zdravstvo nije funkcioniralo ni prije pandemije, a manjak zdravstvenih djelatnika i prekovremeni sati su ravnateljima bili mantra kojom su objašnjavali apsolutno sve probleme u zdravstvu. Već i činjenica da je u ovoj državi upravo zdravstvo jedan od većih generatora dugova govori o (ne)sposobnosti onih koji tim ministarstvom upravljaju. Brojne pravomoćne sudske presude zbog nepravilnog obračuna plaća su dokazale da je država godinama krala na plaćama svojih zdravstvenih djelatnika. S druge strane ravnatelji, umjesto da se pobrinu da nakon presude Vrhovnog suda o nepravilnom obračunu plaća, prestanu s financijski iscrpljujućim sporovima protiv svojih djelatnika, i dalje ulažu tužbe na sudske presude i time nanose financijsku štetu zdravstvenim sustavu. To su oni isti ravnatelji na brzoj liniji koje ministar nazove, pa mu kažu da ne nedostaje zaštitne opreme, cijepljenje ide u redu i sve je pod kontrolom...
Čini se da ministar ne zna ništa drugo doli povlačiti za skute ministra financija da problem riješi proračunskim transferom ili novim porezima. To je vrh njegovog dosega na planu reformističkih ideja. Ako je tako mi iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika predlažemo ukidanje ogromnog, skupog i (pre)mnogoljudnog ministarstva zdravstva i pripajanje ministarstvu financija. U međuvremenu, mogao bi naš prijatelj Vili početi nazivati pacijente s karcinomima i obavještavati ih da se strpe, jer sljedeća dva tjedna su ključna. Neka to bude početak promjena, stoji u priopćenju HUBOL-a.