Tvrtke koje su zbog teškoća u poslovanju završile u stečaju ubuduće bi trebale dobiti pouzdanije i sposobnije stečajne upravitelje, a radnici veću zaštitu.
Ministarstvo pravosuđa i uprave pripremilo je izmjene Stečajnog zakona kojima bi se bolje definirala profesija stečajnih upravitelja. Za početak, stručnom ispitu za stečajnog upravitelja mogli bi pristupiti samo pravnici i ekonomisti, i to oni koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva u struci. Pokazalo se, naime, da te struke daju najbolji temelj za obavljanje tog posla.
Nadalje, napustilo bi se sustav A i B lista stečajnih upravitelja i dosadašnji sustav dodjele predmeta. Umjesto A i B liste, stečajni upravitelji upisivali bi se na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja i na listu kvalificiranih stečajnih upravitelja.
Dugovi za liječenje
U kategoriju visokokvalificiranih stečajnih upravitelja mogle bi ući samo one osobe koje su najmanje sedam godina na listi stečajnih upravitelja, a iza sebe imaju najmanje dva stečajna postupka koji se odnose na srednje i velike poduzetnike, ali da ih nisu "utopili", nego uspješno dovršili potvrdom stečajnog plana.
Vrlo važne novosti odnose se na zaštitu radnika u stečajnom postupku. Događalo se u praksi da radnici koji su na bolovanju ili porodiljnom dopustu nemaju pojma da im je tvrtka otišla u stečaj i da je izbrisana iz registra i da im samim tim više nitko ne uplaćuje zdravstveno osiguranje. Radnici su bili na bolovanju i time si, bez da su išta skrivili, nagomilali dugove za liječenje.
Prema izmjenama koje je pripremilo ministarstvo Ivana Malenice, ubuduće bi stečajni upravitelji bio dužan na vrijeme obavijestiti HZZO o stečaju, a time bi se uredilo ostvarivanje prava radnika iz zdravstvenog osiguranja. Radnici koji bi se za vrijeme stečaja zatekli na bolovanju, morali bi dobiti obavijest da im je prestao radni odnos s danom brisanja trgovačkog društva iz sudskog registra.
Intervencijama u Stečajni zakon riješio bi se i drugi veliki problem u kojem bi se radnici našli zbog toga što im je tvrtka završila u stečaju. Riječ je o situacijama u kojima se radnicima nakon okončanja stečajnog postupka iz stečajne mase isplaćuju bruto iznosi plaće. Oni dobiju novac, ali ostaje "rupa" od dvije ili pet godina, ovisno koliko je trajao stečaj, tijekom kojih nisu uplaćivani njihovi porezi i doprinosi.
Rano upozoravanje
Prema novom zakonu Državno odvjetništvo bilo bi ovlašteno prijaviti tražbine radnika i zastupati ih u stečajnom postupku po osnovi tražbina proračuna, zavoda ili fondova u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće.
U Maleničinu ministarstvu kažu da će se tom izmjenom osigurati da doprinosi za mirovinsko osiguranje budu isplaćeni i za vrijeme kad poslodavci nisu bili u mogućnosti isplaćivati plaće.
Novost je i uvođenje sustava ranog upozoravanja, i to u skladu s Direktivom EU o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpust dugova i zabrane te mjere za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga. Riječ je o tome da će trgovačka društva kod kojih nadležna tijela uoče teškoće u poslovanju biti obaviještena i pružit će se mogućnost savjetovanja o načinima rješavanja financijskih teškoća.
Otpust duga
Osim toga, poslodavac će najmanje jednom godišnje morati obavijestiti radnike o novostima u postupku ranog upozoravanja, o mjerama koje se odnose na restrukturiranje i otpust duga.
U predstečajnom postupku mijenjat će se odredbe vezane za plan restrukturiranja. Ako se vjerovnici ne izjasne za ili protiv plana restrukturiranja, dosad se smatralo da su oni protiv. Sada će se smatrati da su za, kako se ne bi gubilo vrijeme i pokušalo spasiti tvrtku.
Uvodi se novi sustav prikupljanja i praćenja podataka o stečaju kojim će se, primjerice, pratiti podaci o prosječnom trošku stečajnog postupka, broju poduzetnika koji su prošli postupak koji je doveo do oprosta duga, broju poduzetnika koji su nakon stečaja pokrenuli novi posao, broju izgubljenih radnih mjesta koji se vežu uz stečajne postupke itd.
Mijenja se i Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o sudskom registru i to tako da će biti moguće elektroničkim putem osnovati podružnice, elektronički dostavljati sve promjene podataka i dokumente sudskom registru (tzv. doregistracija), osnivati trgovačka društava online putem zakonskih zastupnika i punomoćnika osnivača te uplatiti temeljni kapital u javnobilježnički polog. Pristojbe za prijave i upise koje se podnose elektroničkim putem umanjit će se za 50 posto.