Imali smo slučaj osobe koja, barem službeno, nije mogla hodati bez pomagala ili pomoći drugih. No, jednoga je dana otišla na izložbu fotografija na kojoj ne samo da je samostalno hodala, nego je bez problema preskakala po dvije stepenice. Taj smo slučaj odradili za jedno odvjetničko društvo, budući da se radilo o osobi koja je prijavila ozljedu na radu. Ispostavilo se da se u tom slučaju radi o najobičnijoj prevari.
To je jedan u nizu slučajeva kakvima se bave hrvatske detektivske agencije.
U ovom konkretnom slučaju posao je odradila zagrebačka agencija Detektiv Sova s čijim smo osnivačem Njegoslavom Blažekom, nekadašnjim policijskim inspektorom, razgovarali o djelatnosti koja u Hrvatskoj posljednjih godina doživljava pravi procvat.
Sigurnosni konzalting
Naime, hrvatske, ali i strane tvrtke, koje već posluju ovdje ili tek planiraju doći na hrvatsko tržište, sve češće koriste usluge detektivskih agencija.
Moglo bi se reći da detektivski biznis u nas posljednjih godina, a posebice nakon pristupanja Hrvatske EU, doživljava ekspanziju. Prema podacima HGK, u Hrvatskoj je registrirano 110 osoba s licencom privatnog detektiva, od kojih devet ima obrt, a 11 ih je registrirano kao trgovačko društvo. Od detektiva se očekuje da prikupi informacije koje se od njega traže te da ponudi svoju procjenu budućih kretanja u konkretnom slučaju.
- U Hrvatskoj u posljednjih pet godina primjećujemo sve veću potrebu za uslugama detektiva - ocjenjuju u HGK.
Među detektivskim uslugama koje se sve više traže u Komori posebno ističu sigurnosni konzalting, pomoć menadžerima, upravi i vlasnicima tvrtki u odlučivanju oko poduzimanja mjera u kriznim situacijama te u poslovanju s trećim osobama ili tvrtkama, kao i kod preuzimanja ili preustroja tvrtki.
Klijente detektivskih agencija, čini se, posebno zanimaju kadrovi, kako oni koje bi zaposlili tako i oni kojih su se “riješili” ili to planiraju učiniti.
U posljednje vrijeme, kažu nam u detektivskim agencijama, njihove klijente, posebno one iz inozemstva, zanima i zaštita autorskih prava, ali i nadzor nad troškovima službenih putovanja te provjera stalnog boravišta pojedinaca.
Privatni život
Ukratko, fokus rada detektiva i u Hrvatskoj se odavno pomaknuo s osobnih slučajeva, poput istraživanja preljuba ili traženja rodbine, prema business intelligenceu.
To, naravno, ne znači da se detektivi više ne bave i osobnim problemima za koje ih angažiraju klijenti, no glavnina posla sada su im slučajevi iz sfere biznisa, iako oni nerijetko uključuju istraživanje životnog stila i navika osobe koja se “obrađuje”.
- Danas najviše radimo na poslovima business intelligencea. U pravilu nas češće angažiraju strane tvrtke, posebno one koje već posluju na ovom tržištu, koje zanimaju preuzimanja i daljnja širenja ovdje - ističe Blažek.
- Usluge uglavnom pružamo tvrtkama, kako domaćim tako i stranim. Klijenti s privatnim slučajevima slabije su zastupljeni - potvrđuje nam i Siniša Patačko, vlasnik Privatne izvještajne agencije (PIA) i predsjednik Udruge privatnih detektiva.
Hollywoodski kliše
Najčešći klijenti detektivskih agencija su odvjetnici, ulagači, menadžeri, osiguravajuća društva, šefovi sigurnosnih ureda tvrtki i korporacija, banke i trgovački lanci, kako iz Hrvatske tako i iz Europske unije i drugih zemalja.
Korištenjem detektivskih usluga tvrtke nastoje srezati troškove i donijeti ispravne poslovne odluke, posebno kad je riječ o akvizicijama.
Sve to pomalo odstupa od hollywoodskih klišeja na kakve smo navikli u detektivskim filmovima, no stvarne razlike između onoga čime se bave američki detektivi i njihovi hrvatski kolege ipak nisu tako velike.
- Kriminalističkim rječnikom, detektivska istraživanja odnosila su se na istraživanje prijevara, krađa, iznuda i ucjena, prijetnji, traganja za osobama, predmetima i imovinom, kao i procjene ugroženosti i rizika. Privatni detektiv se može smatrati jednim vidom ‘privatnog policajca’. Informacije u detektivskom poslu predstavljaju robu - kažu u HGK.
Slučaj poput onoga s kojim smo počeli našu priču, otkriva Blažek, klijenta stoji između 700 i 1000 eura. Naime, cijena se najčešće formira po satu rada, koji detektivske agencije naplaćuju 200 kuna, u što nije uračunat PDV. Na sve se još dodaju i troškovi detektivske istrage.
Za rješavanje srednje složenog slučaja uglavnom je potrebno desetak dana.
Detektivi u Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu, najčešće se regrutiraju iz redova bivših policajaca, obavještajaca i nekadašnjih zaposlenika DORH-a.
U posljednje vrijeme, kaže Blažek, u branši je i sve više menadžera sigurnosti, odnosno bivših stručnjaka za sigurnost u velikim kompanijama. Detektivi, ističe Patačko, smiju nositi oružje, a dopušteno im je praćenje klijenata i fotografiranje na javnim mjestima. Ti se nalazi mogu koristiti i kao dokaz. Od detektiva se očekuje da ima završen fakultet, položen stručni ispit i odrađen pripravnički staž.
Slučaj Poljske
Iako detektivski biznis u Hrvatskoj doživljava ekspanziju, detektivska branša je, uglavnom zbog strogih pravila koje propisuje zakon, zasad izbjegla slučajeve koji su se dogodili u Poljskoj i nekim drugim europskim zemljama u kojima su detektivske agencije otvarali, zaključuje Blažek, čak i taksisti.
Takve “instant” detektivske agencije nerijetko su trajale vrlo kratko - samo za obradu jednog slučaja.