ZAGREB - Nikolaj Mladenov, bugarski ministar vanjskih poslova, prije nekoliko je dana bio u Zagrebu, a nakon toga je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova u Sarajevu. Mladenov je rođen 1972. godine, član je UDF-a, bugarske stranke koja je preuzela vlast u Bugarskoj snažnim zalaganjem za proeuropsku orijentaciju, bio je ministar obrane, a sada je u istoj vladi koju vodi premijer Bojko Borisov preuzeo mjesto ministra vanjskih poslova. Školovao se u Londonu, radio je u bugarskom Otvorenom društvu te za Svjetsku banku, a utemeljio je i Europski institut u Sofiji.
Prije nekoliko dana sudjelovali ste na summitu u Sarajevu. Koliko je Bosna i Hercegovina važna EU?
- BiH je jako bitna. Dugo je bila u fokusu, prije i poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma. Važno je pokazati da je ta država interes tri konstitutivna naroda koji trebaju živjeti u ravnoteži međusobnih odnosa kako bi funkcinirala kao zemlja, gdje se mora potvrditi da je državni teritorij u cjelini ključan i ne može se dovoditi u pitanje te da distribucija moći mora biti u interesu sva tri naroda da razviju svoju kulturu, naslijeđe, ali istodobno i da funkcionira kao jedinstvena država. BiH je, na neki način, verzija EU u malome gdje postoje različite etničke grupe, religije i zbog čega ih treba očuvati kao takve. Dosta je energije bilo uloženo posljednjih godina kako bi sve to uspjelo i sada je na političkim vođama da pogledaju u budućnost, radije nego u prošlost.
Kako u sklopu toga gledate na posjet hrvatskog predsjednika Josipovića BiH prije nekoliko dana?
- Mislim da je to vrlo važan simbol pomirenja na ovom dijelu Balkana. Josipovićev posjet BiH, sastanak s predstavnikom bosanskih Srba, uspostava diplomatskih odnosa, srpska deklaracija o Srebrenici, sve su to vrlo bitni znaci pomirenja i normalizacije odnosa. No, u svemu tome moramo biti vrlo jasni da je, uz sve ove simbole koji su vrlo bitni, potrebno učiniti interne, domaće reforme ako neka zemlja namjerava biti članica EU. To vrijedi i za Hrvatsku kao što je vrijedilo i za Bugarsku. Treba biti fokusiran na odnose sa susjedima, ali istodobno je potrebno deset puta više biti fokusiran na provođenje unutarnjih reformi. Bojim se da je još uvijek, u nekim dijelovima zapadnog Balkana, važeće mišljenje kako je uspostava normalnih odnosa dovoljna, ali treba znati da to ne zamjenjuje potrebu provođenja reformi.
Je li bilo teško provesti reforme u Bugarskoj?
- U našoj zemlji nije bilo rata. Postojali su utjecaji zbog ratnih zbivanja u susjedstvu, ali nismo direktno bili u ratnim zbivanjima. Naše je iskustvo pokazalo da, uzmemo li reforme kao svojesvrstan paket, on nije u stopostotnoj mjeri pokriven uvjetima ulaska u EU. Ulazak u EU postavlja određen niz zahtjeva i mjera, ali tu je i cijeli niz mjera koje treba ispuniti, a koje nisu eksplicitno navedene. Primjerice, tu je pitanje funkcioniranja pravosuđa. EU zahtijeva vladavinu prava, ali ne precizira koje su sve mjere potrebne, kako izvesti poštivanje ugovora i raznih drugih stvari. S druge strane, tu je i vrlo precizan niz pravila koje zahtijeva EU, primjerice carinski propisi, sloboda kretanja ljudi i roba i niz drugih stvari.
Koliko su topnički dnevnici bitni za naš put prema EU?
- Taj problem mora biti riješen. O tome smo razgovarali s premijerkom i mislim da je vrlo bitno da tužitelj u Haagu bude uvjeren da Hrvatska u potpunosti surađuje sa Sudom za ratne zločine. To je vrlo važna prepreka kako bi se dovršio postupak uključenja u EU.
Koliko kriza u Grčkoj može usporiti ili zaustaviti ulazak Hrvatske u EU?
- Ne vjerujem da će zaustaviti jer brzina hrvatskog ulaska u EU ovisi prije svega o tome koliko će Hrvatska brzo provesti potrebne reforme. Kriza u cijeloj Europi stvara okruženje koje je drukčije no što je bilo prije nekoliko godina, ali to samo znači da zemlje kao Hrvatska moraju udvostručiti svoje napore da bi proveli reforme.
Korupcija se mora i može pobijediti
Kako se u Bugarskoj borite protiv korupcije?
- Trenutno smo fokusirani na dva osnovna područja. Jedno je dati policiji i tužiteljstvu mogućnost da aktivno proganjaju kriminalce, razvijaju važne predmete, a drugo je reforma legislative koja bi promijenila sustav u kojem se pravosudni postupak mogao usporavati, gdje su postojale rupe u zakonu kojima se moglo provlačiti bez kazni. Mi mijenjamo sudski sustav, to je također vrlo bitno. To ne znači da proganjamo suce, otpuštamo ih i umjesto njih postavljamo anđele bez grešaka, nego uspostavljamo sustav provjere i pravila kojima se cijeli sudski sustav može dodatno kontrolirati, učiniti transparentnijima. Imate li transparentno sudstvo, imate li sustav u kojemu je sudska odluka podložna ocjeni javnosti, tada zaista kreirate sustav snažnog i pravednog sudstva.
Kao da opisujete hrvatsku situaciju...
- Pa, problem je sličan u Bugarskoj i u Hrvatskoj. No, činjenica je da se obje zemlje sada uspješno bore protiv korupcije i kriminala što dokazuje skepticima koji su vjerovali da je nemoguće pobijediti taj problem na zapadnom Balkanu, da su bili - u krivu.