Izbori za Europski parlament su završili i Hrvatska je dobila svojih 12 zastupnika. Po četiri su pripala HDZ-u i SDP-u, a po jedan su uzeli Hrvatski suverenisti, lista Mislava Kolakušića, Živi zid i Amsterdamska koalicija. Kada se okrenemo unatrag i sagledamo kampanju za treće europske izbore u kojima sudjeluje Hrvatska možemo vidjeti brojne nacionalne teme pomiješane s lažnim vijestima i velikim populističkim obećanjima.
S druge strane, veoma malo se govorilo o europskim problemima, što zapravo i je poanta samih izbora. Upravo se problematikom euroizbora u Hrvatskoj bavi i novinar Robert Zuber u novoj epizodi emisije “Re:vizija” gdje kroz razgovor s brojnim stručnjacima, ali i osobama iz javnog života analizira prethodne izbore.
Kako ističe politički analitičar Višeslav Raos izbori za Europski parlament su u Hrvatskoj percipirani kao “drugorazredni”, što od strane građana toliko i od strane političara, i u diskursu kampanja u pravilu dominiraju nacionalne teme. Napominje kako to nije slučaj samo kod nas, a da za takav pristup ne možemo samo kriviti političare.
- Kao građani sukreiramo taj sadržaj jer stranke neće kreirati europski sadržaj ako znaju da neće pasti na plodno tlo – smatra Raos.
Stručnjak za odnose s javnošću Božo Skoko pak dodaje da se u Hrvatskoj odvijala “kampanja bez kampanje” te da su europski izbori zapravo bili svojevrsno odmjeravanje snaga za pravi ispit – predsjedničke i parlamentarne izbore. Takve izjave su se jučer mogle čuti i u stožerima pojedinih stranaka gdje su odmah nakon objave rezultat krenule i pripreme za buduće koalicije na nacionalnoj razini umjesto na europskoj. Sociolog Dražen Lalić pak ističe da je pravo vrijeme da političari te građani počnu uvidjeti da politika Europske unije se više ne može percipirati kao vanjska politika već kao unutarnja jer se njene odluke tiču i Hrvatske.
Još jedan bitni aspekt kampanja za europske izbore bio je populizam, a Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, kaže da su političari pratili što građani žele i onda im to servirali u predizbornim spotovima i skupovima. Nadalje, tu je i problem revizionizma, odnosno vraćanja na probleme nastale za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata, kao i na one recentnije iz Domovinskog rata. Paul Bradbury s portala Total Croatia News ističe kako je ta opterećenost prošlošću veoma tužna i negativna te da odbija građane od toga da participiraju u izborima.
Revitalizacija prošlosti se plastično mogla vidjeti u reakciji na plakate Samostalne demokratske srpske stranke. Zbog slogana “Biti Srbin u Hrvatskoj” navukli su bijes pojedine grupe ljudi koja je konstantno vandalizirali njihove plakate s ružnim porukama. Na tom udaru se čak našao i legendarni nogometni trener Miroslav Ćiro Blažević.
Njegova “krivnja” bila je u tome što se pojavio u predizbornom spotu SDSS-a i dao podršku Miloradu Pupovcu zbog čega je “zaradio” osmrtnicu na društvenim mrežama. Blažević ističe kako mnogi nisu ni svjesni da jedan čin mržnje može lako postati gruda koja će pokrenuti cijelu lavinu. Ipak, ističe kako mu nije žao zbog te odluke i nada se da će njegov čin pomoći mladima da uvide kako ne smiju praviti razliku među ljudima.
-Ja sam predodređen da budem klerofašista. Moja dva brata su poginula, otac mi je stradao na Bleiburgu i ja sam HDZ-ovac do kraja života, ali govorim istinu jer volim ljude i znam da onaj tko ima i malo pameti razmišlja kao i ja – kazao je Blažević.
Osvrt na cijelu kampanju je na kraju ponudio poznati pjevač Massimo Savić. Prema njegovom mišljenju, sve to je bio jedan veliki show u kojemu se unaprijed već sve znalo. I zato je, smatra, na građanima da razbiju tu zavjesu.
- Moj savjet je- obrazujmo se! Ako znamo i pratimo što političari govore onda možemo prokazati njihove nedosljednosti, nevjerodostojnosti te laži. I onda ih možemo kazniti na izborima – kaže Savić.
Pogledajte emisiju Re:vizija u cijelosti: