ZAGREB - Sjeverozapadna Hrvatska i dalje je regija s najboljim uvjetima za poslovanje i život te s najboljom poduzetničkom klimom. Jadranska Hrvatska na drugome je mjestu liste konkurentnosti unutar Hrvatske, a na začelju su, kao i prije tri godine, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska.
Lani se slika konkurentnosti na razini triju glavnih regija (standardi Europske Unije definiraju ih kao područja s 800.000 ili više stanovnika) nije znatnije promijenila u odnosu na 2007. godinu.
Nastavak istraživanja
Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. predstavili su jučer u zagrebačkom hotelu Westin Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). To je nastavak istraživanja započetog prije četiri godine.
Ljestvica je uvelike ostala nepromijenjena, premda su neke županije uspjele popraviti pozicije. Varaždinska županija, Grad Zagreb te Istarska, Međimurska i Zagrebačka županija i dalje zauzimaju prvih pet mjesta prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti, s time što se Varaždinska sada popela s četvrtog mjesta i zauzela vodeće mjesto koje je 2007. pripadalo Gradu Zagrebu koji se spustio na drugo mjesto.
Razlog nerazvijenosti
Na začelju liste su županije koje se i danas suočavaju s posljedicama rata : Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska. Svih deset županija koje imaju najniži rang konkurentnosti imaju i najniži indeks razvijenosti (manji od 75 posto prosjeka BDP-a Republike Hrvatske po stanovniku). Ta podudarnost upućuje na zaključak da je njihova nekonkurentnost ujedno razlog njihove nerazvijenosti.
Regionalne razlike i dalje su velike. Nova statistika pokazuje da je u razdoblju od 2007. do 2010. ostvaren vrlo malen napredak u smanjivanju jaza između manje i više razvijenih županija.