Državne investicije, posebno u energetici, ključ su pokretanja oporavka hrvatskoga gospodarstva i razvoja u budućnosti. Poruka je to koju je danas uputio ministar financija Slavko Linić s radnog ručka, koji je organizirala Američka trgovinska komora u Hrvatskoj (AmCham).
- Kriza u Hrvatskoj je tako velika da u prvih godinu dana privatni sektor jako malo može napraviti. To znači da najveći dio posla treba uraditi država jer ona još uvijek ima velik broj poduzeća u svom vlasništvu, kao što raspolaže i resursima. Zato ona mora pokrenuti i investicijski ciklus, koji će podići gospodarstvo, i na koji će se nadovezati privatni sektor - istaknuo je Linić pred nekoliko stotina okupljenih poslovnih ljudi u zagrebačkom hotelu Westin.
Vladin je plan da investicijsku aktivnost u ovoj godini poveća za sedam milijardi kuna. Za Linića je stoga ovo razdoblje vrijeme borbe za investicije, a to znači i gospodarski rast, koji bi u sljedećim godinama, kako on vjeruje, mogao iznositi dva do tri posto na godinu, kao i za radna mjesta. Lavovski dio toga trebao bi doći od projekata u energetici, za koje su zainteresirani i strani ulagači.
Linić je time zapravo podržao prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića, koji u investicijskim projektima, posebno u energetici, vidi zalog za budućnost. Upravo je na energetici ranijih mjeseci najviše 'iskrilo' u odnosima Čačića i bivše ministrice zaštite okoliša Mirele Holy, koja je prošlog tjedna, nakon afere s pokušajem zaštite radnog mjesta Heidi Mazije u HŽ-u, podnijela ostavku, a koju je premijer Zoran Milanović promptno prihvatio.
K tome, i Linić je danas najavio daljnje rasterećenje gospodarstva. Nezadovoljan je i suradnjom koju država u Ini ima s MOL-om.
- Potpuno smo nezadovoljni partnerom u Ini, MOL-om, i tu trebaju promjene - zaključio je Linić.
10 mjera za spas
1. Razvlaštenje siromašnih općina: Hrvatskoj predstoji, ocijenio je Linić, reforma sustava lokalne samouprave, u kojoj čak trećina općina neće imati iste nadležnosti kao i ostale. One se, primjerice, više neće baviti donošenjem prostornih planova.
2. Uvođenje poreza na imovinu: Cilj je Vlade da porez na imovinu, koji bi trebao zaživjeti sljedeće godine, postane glavni izvor punjenja lokalnih proračuna, čime će se stvoriti uvjeti za ukidanje komunalne naknade i smanjenje parafiskalnih nameta na lokalnoj razini. Porez na imovinu bio bi puno manji na imovinu koja je u funkciji, od onog kojeg bi plaćali vlasnici imovine koja nije u funkciji.
3. Smanjenje zdravstvenog doprinosa za dva posto: To je još jedan potez u nizu kojim Vlada nastoji smanjiti cijenu rada, a na Vladi bi se trebao naći krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca, dok bi na snagu stupio sljedeće godine. Trošak rada za poslodavce time bi se smanjio, ali zdravstvo time ne bi bilo na gubitku jer je povećana opća stopa PDV-a.
4. Nastavak rezanje parafiskalnih nameta na državnoj razini: Šumski doprinos polako će, tvrdi Linić, nestati, dok će se vodni doprinos vezivati uz izravno financiranje određenih projekata.
5. Ubrzanje privatizacije: Pred Vladom bi se uskoro trebao naći model privatizacije Croatia osiguranja i HPB-a, a želja je Vlade da ubrza privatiaciju i brojnih tvrtki koje još uvijek ima u svom vlasništvu.
6. Mogućnost novog reprograma poreznog duga: Vlada će, kaže ministar financija, možda dati još jednu mogućnost da se porezni dugovi reprogramiraju, i to uz povoljnu kamatu. Tako bi država neurednim platišama dala još jednu mogućnost da se nagode s državom oko iznosa za poreze i doprinose koje joj duguju.
7. Smanjenje rekordne nelikvidnosti: Skorim usvajanjem Zakona o financijskom poslovanju, Vlada želi uvesti reda u sustav plaćanja i riješiti problem neplaćanja u roku od šest mjeseci. Ukoliko se plaćanja ne bi obavljala u roku od 60 dana, odlučit će se hoće li vjerovnici ići u nagodbu s dužnicima, temeljem koje bi ulazili u vlasničku strukturu tvrtke.
8. Nema više stečaja s preustrojem: Trgovački sudovi dosad su se pokazali sporima u provedbi stečajeva, a vjerovnici su uspijevali naplatiti samo manji dio sovjih potraživanja. Stoga u Vladi smatraju da je stečajeve s preustrojem "pregazilo vrijeme" i da probleme naplate potraživanja treba riješavati nagodbama vjerovnika i dužnika, koje bi sudovi samo potvrđivali.
9. Prouljenje roka za plaćanje PDV-a: Porez koji najizdašnije puni državnu blagajnu plaćao bi se u roku od 45, umjesto dosadašnjih 30, a kod obveze plaćanja računa do 60 dana.
10. Investicijski ciklus: Država kao vlasnik velikog broja tvrtki i resursa treba pokrenuti investicijski ciklus u hrvatskom gospodarstvu, na koji bi se onda nadovezale i tvrtke iz privatnog sektora. Najviše se očekuje od investicija u energetici i vodoprivredi, te od projekata u cestogradnji, dok HŽ zasad kaska u tom procesu.