StoryEditor
KOMENTAR GOJKA DRLJAČE

PROCJENA PADA BDP-a JE - PREOPTIMISTIČNA Ako gospodarski pad bude između 13 i 15 posto proračunski deficit mogao bi eksplodirati do neodrživih razina

 
 Boris Kovacev / CROPIX

Ključno je pitanje je li procjena gospodarskog pada u 2020. godini od 9,4 posto preoptimistična. Čini se da se bazira na pretpostavci kako će biti spašeno 35-45 posto turističkih prihoda, da će koronavirus nestati tijekom godine tj. neće se, recimo, vratiti u nekom opasnijem i višem valu broja oboljelih.

Inače, cjelina planova koje su prezentirali premijer Andrej Plenković i pojedini ministri doima se vrlo solidnim. Ako je pak Vlada preoptimistična u procjeni gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom Covida-19, to znači da su krivo procijenjeni i drugi najbitniji parametri hrvatskih javnih financija te će se daljnje odluke bazirati na krivim pretpostavkama.

Primjerice, temeljem pada od 9,4 posto, u Vladi su došli do zaključka kako bi proračun opće države mogao iznositi 6,8 posto BDP-a ili enormnih 24,8 milijardi kuna. I taj iznos bit će ogromni problem u kasnijem financiranju, ali ako gospodarski pad bude viši, recimo 13 do 15 posto, proračunski deficit mogao bi eksplodirati do neodrživih razina.

Isto tako, temeljem pada BDP-a od 9,4 posto Vlada RH došla je do računice prema kojoj će udio javnog duga u BDP-u u 2020. godini porasti velikih 13,5 postotnih bodova te će doseći 86,7 posto BDP-a. S obzirom na to da će neke velike europske zemlje završiti na daleko višim omjerima duga prema BDP-u (Italija 160 posto, Španjolska 125 posto), hrvatskih 86,7 posto čini se vrlo ugodnom prognozom.

Oprezniji analitičari

Oprezniji analitičari procijenili su porast duga prema BDP-u u eurozoni na prosjek od 100 posto. Super je misliti da ćemo biti osjetno bolji nego prosječna zemlja eurozone iako smo desetljećima gospodarski fenjeraši. No, ako se dogodi viši pad tj. crnji scenarij u kojem će veće potonuće gospodarskih aktivnosti dovesti do potrebe više fiskalne potrošnje, nije uopće isključeno da hrvatski javni dug prema BDP-u ode iznad 100 posto. Poznato je da nije mudro komunicirati preoptimistične brojeve jer se obijaju o glavu i kad su u pitanju rejting agencije i investitori.

Isto pitanje koje se može postaviti za Vladino viđenje ekonomske 2020. godine, vrijedi i za 2021. godinu u kojoj očekuju robusni rast od 6,1 posto te lijepo smanjenje javnog duga prema BDP-u na 83,2 posto BDP-a.

Koliko je realna procjena Vlade o padu od 9,4 posto u 2020. godini? Teška procjena.

Skraćena 'seljačka' računica otkriva jednostavnu Vladinu logiku. Prvi kvartal mogao bi proći oko nule. Drugi će kvartal donijeti pad viši od 15 posto. U trećem kvartalu mogli bi računati s 12, a četvrtom 13 posto pada. Kad zbrojimo te postotke i podijelimo ih s četiri, mogli bi reći da je Vlada dobro računala/procijenila.

No, ako računamo da je udio turizma u hrvatskom BDP-u oko 15 posto, onda bismo mogli zaključiti kako uz spašavanje realnih 15 do 20 posto turističkog prihoda u odnosu na 2019. godinu ipak trebamo računati s nekoliko postotnih bodova višim padom BDP-a u trećem kvartalu.

Nisu samo turizam i ugostiteljstvo na udaru

Naime, treba voditi računa o tome kako se dramatični pad ne događa samo u turizmu i ugostiteljstvu, nego i u cijelom nizu drugih djelatnosti, poglavito u izvozu koji trpi pucanje globalnih lanaca opskrbe. S obzirom na opći planetarni osjećaj neizvjesnosti, čak i značajnije popuštanje epidemioloških mjera od onih koje je najavila Vlada, 'samo' 20 posto lanjskih turističkih prihoda moglo bi se smatrati uspjehom. Valja voditi računa kako pad prihoda u turizmu indirektno utječe i na pad u drugim djelatnostima. Ekonomija je povezani sustav. Pad prihoda u jednom dijelu uzrokuje niže investicije u drugom, niže investicije u drugom dovode do viših rizika i pada u trećem.

Ne treba zaboraviti niti to da će u zemljama koje su više proizvodno orijentirane oporavak aktivnosti ići brže i lakše nego u zemljama ovisnima u turizmu. U zemljama s proizvodnjom stotine tisuća radnika vratit će se u pogone i nastaviti s radom nakon popuštanja epidemioloških mjera, a u Hrvatskoj će hotelski menadžeri čekati milijune turista koji možda uopće neće doći. Što ako pad u trećem kvartalu bude 20 posto ili čak viši?

Prvi opipljivi dokazi nisu ohrabrujući. Prekjučer je direktorica sektora za trgovinu HGK, Tomislava Ravlić, izašla s podacima prema kojima je u četrnaest dana ožujka maloprodaja pala 25 posto, a ukupno gospodarstvo 40 posto. Ti podaci toliko su dramatični kako postaje sve jasnije da zaključavanje poslovnog i socijalnog života strogim epidemiološkim mjerama sigurno nije dugoročna opcija. Do kraja godine nastavak ovakvog kataklizmičnog pada može odvesti zemlju do potonuća BDP-a višeg od 15 posto.

Pad od 9,4 posto, koliko procjenjuje Vlada, imat će devastirajući utjecaj sve društvene sustave; ekonomski, socijalni, mirovinski, zdravstveni, politički. No, pad koji bi mjeren postotnim bodovima bio 40 do 60 posto dublji, imao bi dvostruko razorniji posljedice po gospodarstvo.

Ako će se političari tj. donosioci odluka orijentirati prema kvartalnom rezultatu BDP-a ili prema (pre)optimističnim procjenama pada do kraja 2020. godine, onda će imati i krive polazišne osnove za donošenje zaključaka oko ekonomski prihvatljivih epidemioloških mjera.

Ideja kako uz zaključavanje poslovnih aktivnosti možemo imati prihvatljivi gospodarski pad može postati opasnija od pandemije Covida-19.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. lipanj 2020 07:25