IZ TVRTKE B2 KAPITAL

Procurili osobni podaci 77 tisuća hrvatskih građana, AZOP otvorio istragu

Došlo je do curenja baze podataka koja sadrži 77.317 redova zapisa o fizičkim osobama koje su dužnici tvrtke B2 Kapital d.o.o.

Ilustracija

 Aleksandar Stojanov/Panthermedia/Profimedia

Državna Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) potvrdila je portalu Index da provodi istragu o mogućem curenju osobnih podataka građana, poput broja telefona i e-maila, iz informacijskog sustava tvrtke B2 Kapital d.o.o. Dok Index tvrdi da je iz B2 Kapitala iscurilo 77.317 redova zapisa o građanima koji su dužnici tvrtke B2 Kapital, AZOP, u odgovoru portalu, nije izašao s podatkom koliki opseg mogućeg curenja podataka iz B2 Kapitala istražuje.

- Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je anonimnu prijavu u odnosu na voditelja obrade B2 Kapital d.o.o. te je pokrenula nadzorno postupanje nad predmetnim voditeljem obrade. S obzirom na to da je postupanje u tijeku, ne možemo iznositi detaljnije informacije - poručili su iz AZOP-a Indexu.

Iz B2 Kapitala portalu su također potvrdili da je došlo "do neovlaštenog otuđenja osobnih podataka njihovih dužnika te da surađuju sa svim institucijama". Riječ je o tvrtki koja se bavi otkupom potraživanja od banaka i telekoma na temelju ugovora koji reguliraju i pitanje osobnih podataka dužnika koje prodavatelj potraživanja može ustupiti kupcu.

Index napominje da spomenutim ugovorima koje B2 Kapital ili bilo koji drugi kupac potraživanja sklapa s bankama ili telekomima, ne mogu biti ustupljeni podaci dužnika, poput broja telefona ili e-maila. Drugim riječima, ako su banke ili telekomi s potraživanjima B2 Kapitalu prodali i osobne podatke, poput e-maila ili broja telefona dužnika, to bi bilo kršenje zakona i uredbe o zaštiti osobnih podataka.

Na Indexovo pitanje jesu li banke kupcima potraživanjima prodavali i osobne podatke poput broja telefona ili e-maila, iz Hrvatske udruge banaka portalu je odgovoreno da banke pri prodaji potraživanja postupaju u skladu s Odlukom Hrvatske narodne banke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, Zakonu o kreditnim institucijama i drugim važećim propisima.

- Sukladno zakonskim propisima, pri prodaji potraživanja novom vjerovniku dostavljaju se podaci koji su nužni za izvršenje prava iz ugovora o ustupu potraživanja - dodaje se u odgovoru HUB-a Indexu, koji pak ocjenjuje da mu je HUB dao "birokratski odgovor", uz napomenu da B2 Kapital nije kreditna institucija pa se, zaključuje Index, ne mora ni pridržavati propisa koje spominje Udruga banaka.

Odgovarajući na pitanje portala je li zakonita preprodaja osobnih podataka, poput broja telefona ili e-maila, iz AZOP-a objašnjavaju da "ustup tražbine pretpostavlja i dostavljanje, odnosno obradu osobnih podataka". Ustupanje potraživanja, dodaje Agencija, nije provedivo u praksi ako novi vjerovnik ne zna prema kome ima svoje novostečeno pravo potraživanja.

- Slijedom navedenog, a pod pretpostavkom da je riječ o valjanom pravnom poslu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima (cesiji, otkupu potraživanja i sl.) između voditelja obrade (primjerice: banke) i agencije za naplatu potraživanja u svrhu naplate dospjelih, a nenaplaćenih tražbina, obrada osobnih podataka agencije za naplatu potraživanja odnosno novog vjerovnika je zakonita - objašnjavaju iz AZOP-a.

Da ustupanje potraživanja nije provedivo bez ustupanja osobnih podataka, Index su upozorili i iz tvrtke B2 Kapital.

- B2 Kapital d.o.o. obrađuje osobne podatke isključivo u skladu s relevantnim zakonskim odredbama. B2 Kapital ne obrađuje osobne podatke na nezakonit niti nedopušten način - poručili su iz B2 Kapitala Indexu.

Portal je provjerio i mogućnost da je B2 Kapital osobne podatke dužnika, poput broja telefona i e-maila, dobio od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) kojem se vlasnici potraživanja zakonski mogu obratiti za podatke potrebne za pokretanje ovrhe na računima.

No, iz HZMO-a su naveli da "na obrazloženi zahtjev pravnih i fizičkih osoba koje tvrde da namjeravaju pokrenuti ovršni postupak protiv neke osobe, izdaju potvrdu s podacima o dužniku". U potvrdi se, napominje HZMO, ne navode podaci poput brojeva mobitela, telefona ili osobne e-pošte jer HZMO ne vodi te podatke u službenim evidencijama niti je davanje tih podataka propisano zakonski.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. lipanj 2024 21:25